Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) proglasio je Izborni zakon Republike Srpske (RS) neustavnim 19. septembra. Odluka se temelji na ocjeni da zakon nije u skladu s Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH jer preuzima nadležnosti institucija BiH. Ustavni sud je stoga stavio zakon van snage, navodeći da u Ustavu BiH ne postoje odredbe koje bi omogućile ustavnost zakona koji je usvojila Narodna skupština RS.
Prije donošenja ove odluke, Ustavni sud je 24. jula privremeno suspendovao zakon koji je Narodna skupština RS usvojila 19. aprila. Sud je ocijenio da se radi o "ozbiljnim i složenim pitanjima ustavnosti" zakona. Prema tom zakonu, entitetska izborna komisija preuzima funkciju Centralne izborne komisije BiH u organiziranju lokalnih i općih izbora za predsjednika, potpredsjednike RS i entitetski parlament.
Zakon je usvojen kao odgovor na tehničke izmjene izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kojeg vlasti u RS ne priznaju. Entiteti u BiH do sada nisu imali nadležnost za provođenje izbora, a ustav BiH ne spominje entitetske nadležnosti u ovom kontekstu.
Odluka Ustavnog suda donesena je nakon što je Denis Zvizdić, potpredsjednik Zastupničkog doma Parlamenta BiH, 17. jula podnio apelaciju, smatrajući da zakon krši nadležnosti CIK-a BiH i stvara paralelni pravni poredak. Ustavni sud je također utvrdio kršenje prava Srpske demokratske stranke (SDS) na slobodu udruživanja. SDS-u je prethodno odbijena prijava za učešće na lokalnim izborima 2024. zbog nemogućnosti dostavljanja vlastitog bankovnog računa.
Ustavni sud je zaključio da postoje objektivni razlozi za nemogućnost otvaranja računa, uključujući ekonomske sankcije koje su SDS-u nametnute prije 20 godina od strane Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija. Sankcije su ekonomske prirode i nisu imale za cilj zabranu političkog djelovanja. Stoga, pravo SDS-a na učešće na izborima ne smije biti ugroženo.
Početkom juna, Ustavni sud je donio privremenu mjeru kojom je dozvolio SDS-u da se natječe na lokalnim izborima 6. oktobra. Centralna izborna komisija BiH je krajem maja odbila prijavu SDS-a zbog neispunjavanja uslova o otvaranju posebnog računa za financiranje kampanje. Nakon toga, SDS je uložio žalbu Apelacionom odjeljenju Suda BiH, dok je registrovana nova stranka pod imenom Srpska demokratska stranka - Volja naroda, kojoj je odobreno učešće na izborima.
Računi Srpske demokratske stranke su krajem marta blokirani zbog sankcija OFAC-a, koji je SDS stavio na listu sankcija krajem 2004. godine zbog navodnog kršenja međunarodnih obaveza BiH.
