Kompozicijski i koncepcijski usko povezana sa objektom Ferhat-pašine džamije znane kao Ferhadija, i sahat-kula kao jedan od simbola Banjaluke srušena je 1993. godine.
Ostaci te povijesne građevine proglašeni su nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a ponovna izgradnja realizirat će se u skladu sa propisima koji regulišu tu oblast.
Naime, Medžlis Islamske zajednice Banjaluka preuzeo je rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju entiteta Rs kojim je izdata građevinska dozvola za obnovu i rehabilitaciju sahat-kule u tom gradu.
Kako je kazao direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice hafiz dr. Senaid Zajimović za Fenu, sahat-kulu u Banjaluci gradit će izvođač iz Turkiye u partnerstvu sa domaćom licenciranom firmom, a finansijer je Generalna direkcija vakufa Republike Turkiye. Prema Protokolu, potpisanom između dvije vakufske direkcije, početku radova prethodi nekoliko administrativnih i tehničkih aktivnosti. Tako bi trebalo da budu prevedene na turski jezik dozvola i preliminarna ponuda cijene izvođenja radova. Generalna direkcija vakufa Republike Turkiye potom će provesti (u skladu sa svojim procedurama) tendersku proceduru za izbor izvođača radova.
U Vakufskoj direkciji se nadaju da će sve biti završeno za šest mjeseci, da bi eventualno u aprilu ili maju naredne godine mogli započeti radove. Očekuje se da bi radovi mogli biti završeni u toku jedne godine, što znači da bi početkom 2025. godine sahat-kula mogla biti završena i otvorena.
Svi originalni ostaci sahat-kule ranije odvezeni (kao i ostaci srušene Ferhadija džamije) na različite deponije bit će ugrađeni. To je predvidjela i Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, prilikom proglašenja ostataka sahat-kule nacionalnim spomenikom.
Nije poznato tačno vrijeme izgradnje sahat-kule u Banjaluci. Najvjerovatnije je to bilo 1587. godine, u vrijeme velikih građevinskih poduhvata Ferhat-paše Sokolovića u Banjaluci, novoj prijestolnici novoformiranog Bosanskog pašaluka. U periodu Austro-Ugarske banjalučka sahat-kula doživjela je određene promjene, u odnosu na njen izvorni izgled iz osmanlijskog perioda. Određena oštećenja zabilježena su i u zemljotresu 1969. godine, kad je rađena i rekonstrukcija. Bila je centralni motiv na fotografijama, slikarskim i drugim umjetničkim djelima. Postoji vjerovatnoća da je banjalučka sahat-kula najstarija sahat-kula u Bosni i Hercegovini.
Objekt sahat-kule bio je kompozicijski i koncepcijski usko povezan i sa ostalim objektima stare Banjaluke. Bila je jednoprostoran objekt, u podnožju je imala skoro četvornu osnovicu dimenzija 3,20 x 3,30 m. Njezini zidovi su bili neobično masivni (Bejtić, A. 1950). Imala je oblik tornja koji se postupno sužavao prema koti koja se nalazila na visini 14,40 metara. Odatle je započinjao vertikalni dio novoizgrađenoga dijela, nastao nakon zemljotresa 1969. godine.
Visina sahat-kule iznosila je 18,89 metara, a bila je završena četverovodnim šatorskim krovom. Ulaz je bio sa jugoistočne strane objekta i nekoliko puta mijenjan, prepravljan i dograđivan. Kroz vremenski period, od svog nastanka, doživljavala je niz promjena kako u izgledu tako i u dimenzijama posebno visini. Većina izmjena nastala je u toku XIX stoljeća, kad su gornji dijelovi objekta ozidani opekom. Taj se izgled može vidjeti na fotografijama iz austrougarskog perioda i nije pouzdano utvrđeno da li je nastao kao posljedica autentične restauracije ili zbog potrebe za povećanjem visine objekta. U to je vrijeme objekt povećan na visinu od 22 metra i u svom vrhu je dobio polukružni otvor, a pored ukrasnog vijenca (ispod strehe) pojavili su se dekorativni elementi izvedeni u žbuci poput dekorativnog friza.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH donijela je 2003. godine Odluku kojom se područje i ostaci povijesne građevine sahat -kule proglašava nacionalnim spomenikom BiH. Tom odlukom definirana je mogućnost izgradnje sahat-kule te su definisane mjere zaštite i date smjernice u tom pravcu.
Nakon obnove Arnaudije džamije (vakuf Hasana Defterdara, ministra finansija u vrijeme Ferhat-paše Sokolovića) završena je obnova svih, u ratu porušenih, banjalučkih džamija. Obnovom sahat-kule Ferhat-paše Sokolovića završava se obnova i drugih vakufskih objekata, koji su porušeni na području ovoga grada.
