Letak na ruskom jeziku širi se mrežama u Izraelu i prelazi iz ruke u ruku među ukrajinskim izbjeglicama koje stižu u zemlju. Distribuira ga Vijeće Judeje i Samarije, tijelo koje predstavlja izraelska naselja na okupiranim teritorijima. "Dragi prijatelji koji ste došli u Izrael iz Ukrajine i bivšeg Sovjetskog Saveza! Spremni smo vam poželjeti dobrodošlicu u gradove i naselja Judeje i Samarije [biblijski nazivi za Zapadnu obalu]. Pomoći ćemo vam da odaberete odredište, smjestite se, odaberite Ulpan [hebrejsku školu] i školu za svoju djecu".

Od početka rata oko 16.000 ukrajinskih izbjeglica iskrcalo se u Izrael, iako su samo dio njih Jevreji i moći će se nastaniti u zemlji. Primljeni su uglavnom kako bi pomogli u demografskoj borbi protiv Palestinaca. "Srce Samarije je otvoreno za prihvaćanje naše ukrajinske braće", rekao je vođa doseljenika Yossi Dagan s rumunsko-ukrajinske granice sredinom marta.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, priraštaj stanovništva u naseljima pao je na najnižu razinu u historiji, na 2,3% u 2020. godini. "Posljedice ovog rata osjećaju se u cijelom svijetu, ali u Samariji smo odlučili poduzeti akciju. Odlučili smo da je ispravna stvar, iz humanitarne i cionističke perspektive, doći ovdje i prenijeti jasnu poruku ljubavi prema svim Jevrejima i pomoći izbjeglicama da dođu u Samariju i pronađu dom", dodao je Dagan.

Trenutno su samo četiri porodice u naseljima Yitzhar i Revava, u blizini Nablusa, no palestinski premijer Mohammad Shtayyeh već je kazao da Izrael "iskorištava" ukrajinsku krizu za jačanje naselja. Takođe je osudio "međunarodne dvostruke standarde" i podsjetio da milioni palestinskih izbjeglica i njihovih potomaka još uvijek žive daleko od mjesta porijekla. Isto tako, optužio je posredničku ulogu koju vlada Naftalija Bennetta pokušava odigrati u Ukrajini. "Izrael, sila koja okupira našu zemlju, krade naš potencijal, ubija, hapsi i zastrašuje naše ljude, nije kvalificiran da govori o miru u svijetu."

Alex Selsky, profesor na Hadassah Academic College i bivši savjetnik premijera Benjamina Netanyahua ima suprotno mišljenje. “Mi ne okupiramo, mi se vraćamo u našu zemlju”, kaže on. Selsky brani tezu da se jevrejske ukrajinske porodice naseljavaju na Zapadnoj obali i kritizira prigovore Zapada. "Od nas se traži da primimo više izbjeglica, ali ne smijemo širiti svoju teritoriju. Zašto je Zapad mogao okupirati cijeli svijet, a sada nas kritizira da se vraćamo na naš mali teritorij?"

Od početka ruske sgresije, Izrael razlikuje dvije vrste ukrajinskih izbjeglica: Jevreje i one koji to nisu. Prvi su pozvani da se nasele u zemlji i osigurani su im svi sadržaji. Drugi su dočekani na ograničenoj i privremenoj osnovi i tek nakon intenzivne političke rasprave i snažnog društvenog pritiska. "Izrael je uspostavljen kao nacionalna država jevrejskog  naroda nakon 2000 godina dijaspore i progona diljem svijeta. Kada kažemo da ne možemo apsorbirati nejevreje, vjerujemo da imamo pravo jer mi imamo takvu historiju“, kaže Selsky.

Ukrajinski Jevreji, kao i svaki stranac koji ima jevrejske roditelje ili baku i djedove, mogu emigrirati u Izrael prema Zakonu o povratku. To je ono što se zove činiti 'aliju', povratak u obećanu zemlju, proces koji svake godine čine hiljade Jevreja iz cijelog svijeta i koji Vlada potiče ekonomskmom i akademskom pomoći, kao i mogućnošću dobivanja izraelskog pasoša.

"Mi sebe vidimo kao utočište za Jevreje koji su u opasnosti bilo gdje u svijetu i kao nacionalni dom za svakog Jevreja koji želi živjeti ovdje", kaže voditelj međunarodnih odnosa u Jevrejskoj agenciji Yigal Palmor, objašnjavajući da je 8.000 Ukrajinaca Jevreja već napravilo 'aliju' od početka neprijateljstava. Jevrejska agencija tijelo je zaduženo za promicanje i pomoć u procesu "repatrijacije" Jevreja iz cijelog svijeta, a uvela je posebnu proceduru za Ukrajince koji se suočavaju s teškoćama rata: "ekspresnu aliju".

"Proces 'alije' može potrajati tri do četiri mjeseca, ali u vrijeme rata nemate svo vrijeme svijeta. Zato smo napravili niz birokratskih prečaca kako bismo olakšali proces, što se sada može učiniti za nekoliko dana", kaže Palmor, koji objašnjava da je ideja da izbjeglice ne ostanu zaglavljene na granicama. Jevrejska agencija procjenjuje da će do kraja godine oko 15.000 Ukrajinaca započeti proces 'aliyah', pridružujući se tako desetinama hiljada pristiglih od 2014., kada je počeo sukob između Rusije i Ukrajine oko Krima i nekih regija Donbasa.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, druga zemlja s najviše imigranata u Izraelu 2020. bila je Ukrajina (15,1%), a ispred nje je samo Rusija (38,1%).

Prema vladinim podacima, više od polovine Ukrajinaca koji su stigli u Izrael nemaju pravo na aliju. U početku im je Izrael zabranio ulazak. Slike desetina Ukrajinaca zarobljenih na aerodromu Ben Gurion skandalizovale su veći dio izraelskog društva. Alex Zernopolsky, advokat  iz jednog od ureda na ruskom jeziku u Izraelu, savjetovao je mnoge od raseljenih zbog rata tih dana. "Njihova situacija je bila vrlo loša. U terminalu su spavali stariji ljudi i djeca. I vlasti im nisu ništa omogućile", objašnjava.

Nakon nekoliko dana blokade, izraelska vlada je 30-ak izbjeglica premjestila u hotel, ali su mnogi na kraju deportirani. Nakon kontroverze, ministrica unutarnjih poslova Ayelet Shaked promijenila je svoj stav i odlučila prihvatiti Ukrajince koji nisu Jevreji. Uz jedan uvjet: morali su uplatiti depozit od 10.000 šekela (oko 2.800 eura) i pristati napustiti zemlju u roku od najviše mjesec dana. S obzirom na bijes mnogih političara i građana, ove upute su na kraju promijenjene.

Izrael je obećao da će prihvatiti najviše 5000 nejevrejskih izbjeglica, a do sada je dopustio ostanak 4000 Ukrajinaca nejevreja. Rasprava o prihvatu izbjeglica i polemika oko prebacivanja nekih od njih na Zapadnu obalu, dolazi u vrijeme posebne napetosti u Svetoj zemlji. Prošle sedm ice jedan je  Palestinac otvorio vatru na posjetitelje bara u poznatom dijelu Tel Aviva. Tri osobe su poginule, a 10 je ozlijeđeno. To je četvrti teroristički napad u Izraelu u posljednje dvije sedmice. Ukupno je umrlo 13 osoba.

Premijer je potvrdio da zemlja trpi "val ubilačkog arapskog terorizma" i obećao da će se boriti protiv njega "ustrajnošću, marljivošću i željeznom šakom". Također je zamolio građane da budu "budni i spremni" te da, ako mogu, uvijek nose oružje sa sobom. Od napada na Bnei Braku, a koji se poklopio s početkom Ramazana, Izrael je izvršio desetke preventivnih hapšenja i povećao svoje policijske i vojne snage u glavnim gradovima zemlje i na Zapadnoj obali.