Hiljade ljudi okupilo se danas u Srebrenici od ranih jutarnjih sati kako bi učestvovali u obilježavanju 27. godišnjice Genocida što su ga u julu 1995. godine nad Bošnjacima s tog područja počinili pripadnici vojske i policije Republike Srpske.

Posmrtni ostaci 50 žrtava Genocida počinjenog u Srebrenici nakon 11. jula 1995. godine, među kojima su i ostaci tijela trojice maloljetnika, pokopani su nakon komemoracije na dženazi u groblju Memorijalnog centra u Potočarima kod Srebrenice.  

Najmlađa žrtva pokopana ove godine je Salim Mustafić. On je imao 16 godina kada je ubijen u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika, 2006. godine.

Brojni međunarodni i lokalni zvaničnici pozvali su danas na pomoć porodicama ubijenih koji još uvijek tragaju za tijelima svojih najmlijih ali i na zaustavljanje negiranja Genocida koje je sve jače posljednjih godina.  

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i politiku Josep Borrell poručio je da Evropa dijeli bol sa žrtvama i porodicama, kao i to da njihova borba zaslužuje samo divljenje i poštovanje.

“Nema mjesta za poricanje genocida, revizionizam i veličanje ratnih zločinaca. Ne može doći do pomirenja bez priznavanja zločina i sudski utvrđenih činjenica. Majke Srebrenice nam mogu služiti kao inspiracija, njihova težnja ka istini dok su tražile svoje voljene je postala simbol dostojanstva. Njihova želja da vide budućnost za nove generacije, koja će biti zasnovane na pokajanju i oprostu, zaslužuje naše divljenje i poštovanje”, naglasio je Borrell u video-poruci tokom komemoracije u Memorijalnom centru Potočari.

Predstavnik Svjetskog jevrejskog kongresa Menachem Rosensaft istakao je da je ova godišnjica od ogromnog značaja za sve ljude kojima je stalo do međunarodnih ljudskih prava, za sve one koji imaju savjest. Brojevi i statistika, prema njegovim riječima, po samoj svoj deficiciji su anonimni i mogu istovremeno preplaviti i lišiti osjećanja.

„Teško nam je i zamisliti 8.372 ubijena muškarca i dječaka čije se slike i lica spajaju jedno u drugo, baš kao što nismo u stanju da konceptualizujemo šest miliona Jevreja ubijenih u Holokaustu. Preživjeli i porodice žrtava danas i svakog drugog dana nose svoje svoje najmilije u srcima i mislima“, poručio je Rosensaft.

Da bismo mi ostali, kako je dodao, mogli istinski da shvatimo ogromnu ljudsku tragediju genocida u Srebrenici posebno na dan poput današnje, moramo razmišljati o pojedinačnim žrtvama i pokušati zamisliti njihov strah, tjeskobu, bol i monstruoznost njihovog ubistva. Stoga je Rosensaft istakao posljednji radijski izvještaj ubijenog novinara Nine Ćatića koji je glasio "Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu", a današnje riječi posvetio je i Hajri Čatić koja nije doživjela da pronađe posmrtne ostatke svog sina.

Ne može se dozvoliti, kako je kazao Rosensaft, da oni koji poriču genocid i dalje nekažnjeno šire svoje laži i da besramno pokušaju prebaciti krivicu na žrtve kao što je to prošle godine urađeno u izvještaju samozvane nezavisne komisije koju su imenovale vlasti RS.  „Danas i sutra potpuno smo solidarni sa preživjelima i njihovim porodicama. Posvetimo se zajedno trajnom upisivanju genocida koji se dogodio u Srebrenici u anale čovječanstva radi sjećanja, ali i radi upozorenja“, kazao je Rosensaft.

Ko god pokuša poricati ono što se desilo u Srebrenicu živi u svjesno odabranom neznanju, poručio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obraćajući se na komemoraciji povodom 27. godišnjice Genocida u Srebrenici. Istakao je da je sveta dužnosti svih odati počast onima koji će biti danas ukopani i spriječiti ponovno nanošenje takvog bola.

“Okupili smo se da odamo počast žrtvama genocida. Ko god da pokuša negirati ono što se desilo u Srebrenici i okolo, ko god pokuša poricati genocid, umanjiti broj žrtava, u pokušaju da umanji krivicu raznih zločina, taj živi učahuren u svjesno odabranom neznanju. Šta se dogodilo ovdje u Srebrenici prije 27 godina, bilo je jedinstveno u historiji ratovanja u BiH”, poručio je visoki predstavnik podsjetivši da je Ured visokog predstavnika donio odluku o zabrani i kažnjavanju negiranja genocida, te poručio da će OHR provesti svoje obavezu.

Kasja Ollongren, ministrica odbrane Nizozemske, u svom obraćanju u Potočarima je ponudila najdublje izvinjenje za neuspjeh međunarodne zajednice i Nizozemske u zaštiti stanovništva zaštićene zone UN-a Srebrenica.

"Nizozemska je također učestvovala tu sa svojim najboljim namjerama. Čak i tada naši vojnici su nastavili raditi ono što su mogli kako bi izvršili zadatak i zaštitili bespomoćne ljude. Mi patnju ne možemo ukloniti, ali ono što možemo uraditi jeste pogledati historiju pravo u oči. Samo je jedan krivac za strašan genocid, vojska bosanskih Srba. Zahvaljujući sudu u Hagu, većina odgovornih je procesuirana", poručila je ministrica.

"Međunarodna zajednica je zakazala da pruži adekvatnu zaštitu. Kao dio te zajednice, vlada Nizozemske dijeli odgovornost za taj neuspjeh. Zbog toga, nudimo vam svoje najdublje izvinjenje. Sjećanje na juli je povezalo zauvijek BiH i Nizozemsku. Zajedno smo prošli kroz ove najmračnije dane. Naša je moralna dužnost da uvijek moramo govoriti istinu o svemu i razotkrivati laži", naglasila je ministrica odbrane Nizozemske.

Do sada su u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopani posmrtni ostaci 6.671 osobe, a da će ukupno sa ukopom žrtava ove godine taj broj iznositi 6.721 žrtava. U Bosni i Hercegovini su ekshumirani posmrtni ostaci više od 25.500 žrtava rata. Od tog broja, približno 24.300 nestalih identificirano je i predano porodicama dok se još radi na identifikaciji jednog broja žrtava koje su ekshumirane, ali nisu zvanično identificirane.

Ekshumacije se provode i trideset godina nakon početka rata i još se pronalaze posmrtni ostaci žrtava koje su nestale u to vrijeme. Bosna i Hercegovina i dalje traga za 7.628 nestalih osoba. Genocid u Srebrenici počinila je tadašnja vojska i policija Republike Srpske pod komandom presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Do sada je ukupno izrečeno više od 700 godina zatvora za 50 osoba pred Državnim sudom BiH i sudom u Haagu, te pet doživotnih kazni za genocid i druge zločine u Srebrenici. Deset optuženih za zločine na području Srebrenice nalazi se izvan BiH, uglavnom u Srbiji, nedostupni sudskim organima. 

Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici u julu 1995. godine tokom počinjenja genocida ubijeno više od 7.000 pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca. Još uvijek se traga za oko 1.200 Srebreničana.