Od početka rata u Ukrajini, oko 80.000 vojnika napustilo je front, pri čemu je više od polovine napustilo službu u 2024. godini. Ovi podaci postavljaju ozbiljna pitanja o stanju morala i disciplini unutar ukrajinskih oružanih snaga. Za to vrijeme Ukrajina se suočava s kontinuiranim izazovima uslijed ruske invazije.

Vonici iznose sumnje o budućnosti sukoba te ističu kako su na početku rata bili uvjereni da će se boriti do oslobađanja, ali s vremenom značajno gube na motivaciji. 45.543 vojnika je dezertiralo između januara i augusta 2024. godine.

Ovi podaci, koje je objavila ukrajinska tužiteljica, otkrivaju alarmantan trend u vojnim redovima. Iako su zvanični brojevi iznosili 81.167 slučajeva od 2022. godine, neki vojnici sugeriraju da stvarni broj dezertacija može biti i do 100.000. Ovaj broj predstavlja 10% ukupnog broja vojnika u Oružanim snagama Ukrajine.

Vojnik Serhij Gnezdilov iz 56. motorizovane brigade, najavio je putem društvenih mreža da napušta vojnu službu sve dok se ne precizira koliko će još trajati sukob. Gnezdilov je izrazio nezadovoljstvo zbog korupcije koja omogućava ljudima da izbjegnu regrutaciju, uz plaćanje velikih svota novca. Njegovo hapšenje 9. oktobra od strane Službe sigurnosti Ukrajine dodatno je naglasilo ozbiljnost situacije.

Ukrajinske vlasti prave razliku između "dobrovoljne demobilizacije" i dezertacije. Prema informacijama, većina, odnosno 66% ukupnih dezertera, predstavlja one koji su iskoristili dozvolu kako ne bi morali da se vrate u svoj regiment, pozivajući se na lične obaveze ili administrativne greške u dokumentaciji. Oba slučaja se smatraju krivičnim deliktima, a kazne se kreću od 5 do 10 godina zatvora. Međutim, problem je postao toliko ozbiljan da je Parlament 20. augusta usvojio novi zakon koji omogućava povratak vojnicima koji su se dobrovoljno demobilizovali bez kazne nakon prve opomene.

Poslanik Fedir Venislavskii rekao je da se situacija "veoma otežava" i da je važno priznati da se ovo dešava. Napomenuo je da se o ovom pitanju razgovaralo na sastancima sa Generalštabom i Ministarstvom odbrane.

Mnogi vojnici koji su se povukli iz službe tvrde da su umorni od ratnih obaveza i žele da se vrate normalnom životu. Oficir koji je dobrovoljno napustio svoju brigadu rekao je da je proveo više od dvije godine u borbama i da zaslužuje povratak u civilni život. Na pitanje o razlozima zbog kojih se mali broj vojnika hapsi zbog dezerterstva, advokat Andrii Pisarenko ističe da Služba sigurnosti nema dovoljno resursa da se nosi sa velikim brojem slučajeva.

Humanitarna volonterka Diana Makarova naglašava da je toliko vojnika napustilo redove da je teško da vlada upravlja situacijom bez rizika od krize. Makarova je upozorila da će masovna dezerterstva nastaviti da rastu, a što više vojnika napusti službu, to će biti teže primjeniti kazne.

Vojnik, koji je želeo ostati anoniman, opisao je svoje iskustvo rečima: "Došli ste u vojsku da se borite za slobodu, a ono što se dešava jeste da gubite svoju slobodu na neodređeno vreme." Ovo naglašava osećaj frustracije među vojnicima koji se osećaju zarobljenima u vojsci.

U aprilu 2024. godine, nezadovoljstvo među vojnicima naglo je poraslo kada je usvojen novi zakon o mobilizaciji. Mnogi dobrovoljci su očekivali da će im nova pravila omogućiti povratak kući, ali vlada i vojska su odbile mogućnost demobilizacije, naglašavajući da zemlja ne može sebi priuštiti gubitak iskusnih vojnika.

Očekivanja su niska, a vojni redovi su se suočili sa problemima zbog niskih motivacija novih regruta. Oficir iz brigade koja se bori na frontu Zaporozhja iznio je svedočenje o svom iskustvu na granici, gde su mu carinici rekli da očekuju da se više neće vratiti u Ukrajinu.

S druge strane, Rusija ima prednost u broju vojnika koji se regrutuju, uz primjenu drastičnih metoda i zastrašivanja. Svedočenja ruskih vojnika pokazuju da su egzekucije onih koji dezertiraju česte.

Ukrajinski vojnici se suočavaju s nedostatkom obuke i oružja. To se potvrdilo kada je 100 vojnika iz 123. brigade napustilo svoje položaje 3. oktobra zbog nedostatka municije i resursa. Sve ove okolnosti ukazuju na sve veću krizu unutar ukrajinskih oružanih snaga. Predsednik Zelenski je, tokom svojih putovanja u Sjedinjene Američke Države i Evropu, takođe naglasio ovu dezorijentaciju vojnika, predviđajući mogućnost završetka rata do 2025. godine.

Na kraju, jasno je da Ukrajina mora preispitati svoj pristup mobilizaciji i očuvanju vojnog morala kako bi se suočila sa izazovima koji su pred njom, a koje donosi dugotrajni sukob. Ova situacija zahtjeva pažnju i preispitivanje kako bi se osiguralo da vojnici ne budu tretirani kao zarobljenici, već kao slobodni ljudi koji se bore za svoju zemlju.