Mohammad Enaia oslanjao se na rođaka u Gazi koji mu je redovno dostavljao vijesti o njegovoj široj porodici koja živi pod izraelskim bombardiranjem. Saznavao je o svakodnevnim poteškoćama s kojima se njegova porodica suočavala pokušavajući preživjeti: nedostatak pristupa vodi, svakodnevno bombardiranje i bijeg iz jedne nepoznate kuće u drugu.

U novembru 2023. godine primio je vijest koje se toliko plašio: trideset članova njegove šire porodice ubijeno je u izraelskom zračnom napadu na izbjeglički kamp. Počeo je pregledati popis imena poginulih, ali nije uspio proći pored prvog imena.

“Prvo ime bilo je tako poznato”, rekao je Enaia, a glas mu je pukao, suze su mu tekle niz lice. “Samo sam ga odložio i rekao: ‘Ne želim ovo čitati.’ Ali, u ime sjećanja na njih, morao sam to učiniti. Trebalo mi je sedam dana samo da pregledam imena.”

Iz tog razloga Enaia, poput mnogih arapsko-američkih i muslimanskih glasača u Dearbornu, gdje Arapi Amerikanci čine većinu stanovništva, odlučan je ne samo da neće dati svoj glas predsjedniku Bidenu već će i aktivno voditi kampanju protiv njega. Neki Arapi i muslimani iz Michigana pokrenuli su kampanju “Abandon Biden” – dio šireg nacionalnog pokreta koji još uvijek uzima maha – kako bi osigurali da oni koji žive u njihovoj zajednici dođu dati svoj glas, ali ne za Bidena.

Organizatori kampanje, koji se također protive Donaldu Trumpu, još nisu izradili strategiju za opće izbore. Još raspravljaju o tome treba li poticati glasače da podrže kandidata treće stranke ili se potpuno povući s predsjedničkih izbora. Organizatori govore muslimanskim i arapskim biračima da bi trebali izići na izbore i glasati za senatore, kongresmene i ostale izborima predviđene funkcije, ali ne i za Bidena.

Razgovor s članovima ove zajednice jasno pokazuje da mnogi glasači planiraju diskvalificirati Bidena. Bijesni su što je predsjednik, kojeg su smatrali saveznikom, nepokolebljivo podržao Izrael u vojnoj kampanji koja je ubila desetke hiljada Palestinaca i, prema njihovom mišljenju, pokazao malo suosjećanja s ubijenim, ranjenim i raseljenim osobama.

Biden planira posjetiti Michigan u četvrtak, što odražava važnost ove države za njegove izborne izglede. Država ima jednu od najvećih arapsko-američkih i muslimanskih zajednica u zemlji, s približno 300.000 ljudi koji tvrde da njihovi preci potječu s Bliskog istoka ili Sjeverne Afrike. Biden je pobijedio u Michiganu s razlikom od 154.000 glasova 2020. godine, a očekuje se da će se ove godine suočiti s još jednom oštrom izbornom konkurencijom protiv Trumpa.

Arapska i muslimanska zajednica u Michiganu velikom su većinom podržale Bidena 2020. godine, a veći gubitak njihove podrške mogao bi zakomplicirati predsjednikove šanse za ponovni izbor. Biden ima male, ako ih uopće ima, šanse za drugi mandat bez pobjede u ovoj državi.

U Dearbornu je približno tri četvrtine birača podržalo Bidena 2020. godine. Kao rezultat toga, osvojio je više od 30.000 glasova samo u Dearbornu, ne uključujući obližnje gradove koji su ujedno i uporišta arapskih Amerikanaca. Državni predstavnik J. Alabas Farhat, demokrat čija izborna jedinica uključuje većinu Dearborna, rekao je da su približno 80 posto arapskog i muslimanskog stanovništva Michigana demokrati.

Gradonačelnik Dearborna Abdullah Hammoud izjavio je da je rat između Izraela i Palestinaca problem “broj jedan, dva i tri” među njegovim biračima. Stanovnici su u posljednja četiri mjeseca organizirali brojne proteste, prikupljanja sredstava i druge aktivnosti za Palestince u enklavi.

Eskalacija rata posljednjih sedmica dovela je do toga da je izravno pogođeno još više stanovnika Dearborna, od kojih su mnogi libanskog i jemenskog porijekla. Nekoliko jemenskih Amerikanaca uzbunilo se zbog odluke SAD-a da izvrši gotovo svakodnevne napade na Huse, kao odgovor na napade na transportne brodove u Crvenom moru koje su Husi poduzeli u znak solidarnosti s Palestincima.

Mnogi libanski stanovnici Dearborna imaju porijeklo u južnom Libanonu, gdje su Izrael i Hezbollah od oktobra razmjenjivali raketne udare. Tvrde da su upravo sela njihovih porodica bombardirana.

Hammoud, Farhat i drugi izabrani arapski dužnosnici odbili su se sastati s voditeljicom Bidenove kampanje Julijom Chavez Rodriguez kada je prošle sedmice posjetila Michigan. Farhat i Hammoud rekli su da nema smisla razgovarati s dužnosnicima administracije dok Biden ne pozove na prekid vatre.

“Da je to bila normalna godina, pristao bih na ovaj sastanak. Ali ovo nije uobičajena godina”, rekao je Farhat u intervjuu. “Ako predsjednik želi započeti ovaj proces, to je moguće samo prekidom vatre. To je jedini način da se razgovor nastavi.”

Chavez Rodriguez sastala se s nizom drugih čelnika iz Michigana, uključujući lokalne izabrane dužnosnike, čelnike arapsko-američke i palestinske zajednice te članove crnačke i latinoameričke zajednice.

Biden je čvrsto zagrlio Izrael nakon napada Hamasa i pružio mu nepokolebljivu podršku, čak i dok je sve veći broj demokrata pozivao administraciju da se založi za prekid vatre. Dužnosnici Bijele kuće rekli su da ne podržavaju prekid vatre dok Hamas upravlja Gazom. Smatraju da bi prekid vatre samo dao ovoj grupi vremena da se pregrupira i oporavi.

U intervjuima s više od dvadesetak arapskih i muslimanskih glasača širom Dearborna, od kojih su mnogi izgubili voljene tokom rata, pojavile su se uobičajene teme o tome što ih je razljutilo u Bidenovom odgovoru. Gotovo svaki glasač citirao je Bidenovu tvrdnju da je Hamas obezglavljivao bebe, tvrdnju za koju nije bilo dokaza; predsjednikovo odbijanje prihvaćanja podataka o palestinskim žrtvama koje je dostavilo Ministarstvo zdravstva Gaze; njegova odluka da dva puta zaobiđe Kongres kako bi Izraelu poslao oružje; i ono što opisuju kao nehumane primjedbe o patnjama Palestinaca.

Tokom džume u petak u islamskom centru u Detroitu prošle sedmice, imam i istaknuti aktivist za građanska prava Omar Sulaiman kritizirao je predsjednikovu ponovljenu tvrdnju da Hamas obezglavljuje bebe, tvrdeći da to dovodi Palestince u opasnost. Podsjetio je da je u oktobru šestogodišnji palestinsko-američki dječak u Chicagu smrtno izboden nožem.

“A onda će vaš predsjednik htjeti doći u vašu zajednicu i pobrinuti se da i dalje glasate za njega u novembru”, rekao je Sulaiman tokom hutbe. “Nadam se da ste mu poslali pravu poruku.”

Nakon hutbe i džuma namaza, supredsjedavajući kampanje “Abandon Biden” Khalid Turaani i Samraa Lukman dali su izjavu o svom naporu, pozivajući džematlije da dođu i glasaju na način koji osigurava da Biden ne zadrži predsjedništvo. Turaani je rekao okupljenima da se nemaju pravo žaliti ako se njihov glas ne čuje.

Arapski i muslimanski glasači rekli su da vide rijetku priliku da pokažu svoju moć glasačkog bloka i natjeraju političare da aktivnije traže njihovu podršku. Rekli su da su se nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine mnogi muslimanski Amerikanci i Arapi bojali progovoriti, ali rat u Gazi i pozivi na prekid vatre koji dolaze i izvan njihove zajednice pomogli su im prevladati strah.

“Decenijama smo rasipali moć koju ovdje imamo jer su nas demokrati vukli za nos govoreći: ‘Glasajte za mene, nismo ko drugi’, rekla je Shireen al-Adeimi, stanovnica Lansinga, profesorica na Sveučilištu Michigan State. “Ovo je tako opasno vrijeme da smo napokon spremni koristiti ovaj potez a Biden misli da blefiramo.”

“Predsjednik Biden zna koliko je važno pridobiti povjerenje svake zajednice, podržati sveto dostojanstvo i prava svih Amerikanaca”, rekao je glasnogovornik Bidenove kampanje Ammar Moussa. “Predsjednik Biden blisko i ponosno surađuje s čelnicima muslimanske, arapsko-američke i palestinske zajednice u Americi kako bi ih saslušao o širokom spektru pitanja, zauzeo se za njih i borio se protiv mržnje. Predsjednik Biden također je izrazio duboku zabrinutost zbog smrti Palestinaca u Gazi. Pozvao je Izrael da učini sve što može kako bi izbjegao civilne žrtve. Također je uspješno tražio isporuku humanitarne pomoći u Gazi.”

Čelnici pokreta “Abandon Biden” kažu da su to slabe geste, ali njegovi kritičari postavljaju pitanje zašto bi američki Arapi i muslimanski glasači bili spremni riskirati još jedno Trumpovo predsjedništvo, s obzirom na njegovo ismijavanja njihovih zajednica. Trump bi, rekli su, bio daleko povoljniji prema Izraelu od Bidena i nije pokazivao veliku zabrinutost zbog patnje Palestinaca. Trump je obećao da neće dopustiti nijednoj palestinskoj izbjeglici da dođe u Sjedinjene Američke Države, dodaju, a koristio je nehumanu retoriku protiv Palestinaca i muslimana.

Predsjednik i njegov tim ozbiljno se klade da u sukobu između Bidena i Trumpa Američki Arapi i muslimanski glasači neće moći zanemariti mnoštvo razloga zbog kojih smatraju da je Trump duboko neugodan. Na pitanje o padu njegove podrške među američkim Arapima i muslimanskim glasačima, Biden je rekao: “Bivši predsjednik želi uvesti zabranu ulaska Arapa u zemlju. Razumijemo ko brine o arapskom stanovništvu.”

Mnogi arapsko-američki i muslimanski glasači rekli su da ih argument da Trump želi zabraniti ulazak muslimanima ne dotiče dok njihovi najmiliji umiru pod izraelskom navalom uz podršku SAD-a.

U oktobru je James Zogbi, suosnivač i predsjednik arapsko-američkog Instituta, proveo anketu koja je pokazala da je podrška Bidenu među arapskim Amerikancima pala na 17 posto, u odnosu na 59 posto u 2020. godini. Istraživanje koje je proveo Zogbi također je pokazalo da dvije trećine arapskih Amerikanaca ima negativan stav prema Bidenovom odgovoru na nasilje u Izraelu i Gazi.

“To je vrlo duboka rana i nema povratka 25.000 ili 30.000 života”, rekao je Zogbi. “Ne postoji način da se nadoknadi izgubljeno. Postoji prilika da se stvore preduvjeti za razgovor, ali na nekim nivoima politike moraju se dogoditi prilično dramatične promjene.”

Za Sami Baraka, strahote koje je njegova porodica morala podnijeti u Gazi onemogućile su glasanje za Bidena. Njegova 103-godišnja slijepa majka selila se iz jedne kuće u drugu u potrazi za sigurnim utočištem. Izgubio je više od pedeset članova svoje šire porodice. Prekidi Interneta znače da tri sedmice nije dobivao nove informacije o svojoj porodici. Ima praznu kuću u Gazi, gdje je dopustio da se zaustave nepoznati sunarodnjaci koji su bježali od izraelskih bombardiranja.

Rekao je da je 2020. godine glasao za Bidena jer je bio “manje od dva zla”, ali da više ne osjeća da je tako.

Turaani, supredsjedavajući pokreta “Abandon Biden” u Michiganu, koji je 2020. godine imao znak Biden-Harris u svom dvorištu, rekao je da će, ako američki Arapi i muslimanski glasači mogu pomoći u odlučivanju o izborima protiv Bidena, to poslužiti kao jasna poruka budućim kandidatima.

“U Americi možemo samo reći: išli smo protiv ovog tipa jer je išao protiv našeg naroda i natjerali smo ga da izgubi”, rekao je Turaani. “I mislim da je to način na koji promoviramo našu kampanju govoreći: to ćemo učiniti.”