Diplomatsko predstavništvo Republike Azerbejdžan u Bosni i Hercegovini oglasilo se danas saopćenjem za javnost povodom obilježavanja 31. marta, Dana genocida nad Azerbejdžancima. 

Armenski nacionalisti, živjeći sa idejom o uspostavljanju države "Velike Armenije", kroz historiju su smišljeno vodili politiku genocida, etničkog čišćenja i deportacije azerbejdžanskog naroda. Zbog toga su Azerbejdžanci podnosili teške nepravde i tragedije. Najužasnija manifestacija ove politike je čin genocida počinjen u martu 1918. godine, saopćeno je iz Ambasade Azerbejdžana u BiH.

Desetine hiljada civila su ubijene Bakuu, drugim gradovima i provincijama Gubernije Baku, kao i u Šamakiju, provinciji Guba, Karabahu, Zangazuru, Nahčivanu, Lankaranu i drugim regionima Azerbejdžana zbog njihovog etničkog i vjerskog porijekla. Uništena su brojna naselja, spomenici kulture, džamije, vjerskih objekti i groblja,  110 sela u Šamakiju, 167 sela u Gubi, više od 150 sela u Karabahu, 115 sela u Zangazuru i 98 sela u Karsu je uništeno i spaljeno, a njihovi stanovnici ubijeni.

Više od 50.000 Azerbejdžanaca, uključujući žene, djecu i starce, ubijeno je usljed krvavih zločina koje su počinile armenske oružane grupe u gradovima i okruzima Baku, Šamaki, Guba, Mugan, Lankaran i Geokčaj između marta i jula 1918. godine. Uništeno je 199 sela na historijskoj teritoriji Azerbejdžana - gradu Iravan gdje je ubijeno 132.000 Azerbejdžanaca.

Iz Ambasade Azerbejdžana u BiH ističu da “iako je prošlo više od jednog stoljeća od ovog genocida, krvavi događaji koji su ostavili neizbrisive tragove u sjećanju našeg naroda nisu zaboravljeni”.

Predsjednički dekret “O genocidu nad Azerbejdžancima” koji je potpisao nacionalni vođa Heydar Aliyev 26. marta 1998. predstavljao je važan korak u otkrivanju historijske istine. Shodno tome strašni događaji su dobili  političku ocjenu, a 31. mart je proglašen “Danom genocida nad Azerbejdžancima”.

Istrage su otkrile tragove o masovnim istrebljenjima koja su počinili Armeni tokom 1918. godine, bezbroj ljudskih kostiju i drugih materijalnih dokaza. Nalogom predsjednika Republike Azerbejdžan Ilhama Aliyeva u gradu Gubi osnovan je “Memorijalni kompleks genocida” u cilju saopćavanja istine svjetskoj zajednici i očuvanja pamćenje na žrtave genocida. Svake godine hiljade ljudi posjećuje ovo mjesto kako bi obilježili uspomenu na ubijene sunarodnike.

Prema međunarodnom pravu, genocid se smatra najtežim zločinom protiv mira i čovječnosti. Nažalost, uprkos činjenici da postoji dovoljno potvrda i dokaza o djelima genocida koja su Armenci počinili nad Azerbejdžancima, nije bilo adekvatnog odgovora na ove zločine protiv humanosti, već su demonstrirani dvostruki standardi u odnosu na Azerbejdžan. 

- Nereiranje na etničko čišćenje i genocid koji je Armenija sprovodila nad azerbejdžanskim narodom dugi niz godina, zajedno sa aktima vandalizma prema kulturnom naslijeđu, jasan je primjer diskriminacije, ravnodušnosti i nepoštivanja principa međunarodnog humanitarnog prava. Međunarodne organizacije treba da uzmu u obzir da, za razliku od monoetničke Armenije, Azerbejdžan kao država koja slijedi principe tolerancije i vrijednosti multikulturalizma, preduzima sve neophodne korake kako bi se osigurao mir, stabilnost i bezbjednost na Južnom Kavkazu i obnovila mirna koegzistencija nacija - poručili su iz Ambasade.

Iz Ambasade Azerbejdžana smatraju da međunarodne organizacije i svjetska zajednica moraju pokazati pravedan i transparentan pristup u istrazi zločina nad civilima, kao i prema činjenicama i dokazima zasnovanim na slučajevima uništavanja kulturnog naslijeđa Azerbejdžanaca.

- Još jednom se sa dubokom tugom prisjećamo žrtava genocida  i pozivamo svjetsku zajednicu i međunarodne organizacije da daju neophodnu političku i pravnu ocjenu čina genocida u cilju zaštite ljudskih prava i sprečavanja ponavljanja ovakvih slučajeva u budućnosti - poručili su iz Ambasade Azerbejdžana u BiH.