Pretraživači su glavni dio našeg online iskustva od ranih 1990-ih, kada je nagli rast svjetske internet mreže stvorio potrebu za sortiranjem i predstavljanjem informacija kao odgovor na upite korisnika.

Prvi korisnici koji su prešli "informacioni superautoput" imali su jednostavan posao. Bilo je to slično kao da idete do vašeg lokalnog supermarketa: znali ste puteve, gdje skrenuti i kako doći.

Ali eksponencijalni rast weba značio je da je ljudima ubrzo postalo nemoguće da se sjete gdje su pronašli onu relevantnu informaciju koju su željeli. Glavna cesta postala je zarobljena u paukovoj mreži sporednih puteva. Pojavili su se novi prijelazi, kružni tokovi i skretanja. Ulice kojima ste se vozili godinama vodile su u ćorsokak. Kurs je promijenjen.
Pretraživači su to riješili pokušavajući kategorizirati informacije na osnovu upita koje ste poslali. U početku su bili loši. Zahvaljujući Googleu i novom načinu indeksiranja i kategorizacije weba, brzo su postali vrlo dobri.

Godine 2000. Google je postao najveći svjetski pretraživač. Kompanija je postala sinonim za pretragu. Mi sada „guglamo“ stvari, umjesto da ih tražimo.

Ali sada, 2023. Google možda više neće biti sinonim za pretragu. Uspon ChatGPT-a – revolucionarnog modela velikog jezika (LLM) koji može „razgovarati” s korisnicima bio je toliko značajan i brz od njegovog objavljivanja u novembru 2022. da je budućnost traženja pod upitnikom. Microsoft je uložio 10 milijardi dolara u tvorca ChatGPT-a, OpenAI, a zauzvrat ima pravo da koristi proširenu verziju tehnologije u svojoj tražilici Bing. Kao odgovor, Google je najavio svoj vlastiti alat za pretraživanje s omogućenim chatom, nazvan Bard, dizajniran da odbije neprijatelja na vratima.

Čini se da ni jedno ni drugo ne radi posebno dobro. Obojica su napravili neugodne rudimentarne greške u svojim naglašenim javnim demonstracijama, a ja sam imao pristup ChatGPT verziji Binga – čije je kodno ime “Sydney”, kako su neki preduzimljivi hakeri natjerali chatbot da otkrije – otprilike sedam dana. Nisam bio neimpresioniran, ali takođe nisam baš vidio smisao. LLM su tehnologija koja ima neke neugodne nedostatke kada se koristi u pretraživanju – poput samouvjerenog izmišljanja stvari kada ne zna odgovor na pitanje – koje se ne uklapaju dobro s onim za što koristimo Google i druge.

Za sada, izgleda da će nam Google i Microsoft gurnuti pretraživače omogućene za ćaskanje u grlo jer žele pohvalu da budu prvi u ovoj tehnologiji. Ali moje glavno pitanje je da li će se zadržati. (Čini se da se Microsoft već premišlja o uvođenju: u petak je ograničio dužinu interakcije sa Sydneyem nakon što je chatbot pokazao sklonost da izrazi zaljubljenost u one s kojima je razgovarao satima.)

I dalje mislim da smo u najzanimljivijem vremenu za pretragu otkako je Google postao gorila kasnih 1990-ih. Samo ne znam hoće li način na koji sada koristimo funkciju chata nužno biti način na koji ćemo je koristiti u budućnosti. „Mislim da je ChatGPT dobar za složene upite na koje nema direktnih odgovora, a sažeci bi bili od velike koristi“, kaže mi William Wang, direktor Centra za odgovorno mašinsko učenje na Univerzitetu Kalifornije, Santa Barbara. “Jednostavni upiti: definitivno nema potrebe za ChatGPT.”
Wang vjeruje da je interfejs koji sada vidimo samo početak i da će stvari postati bolje – brzo. Drugi nisu sigurni da li je pretraga pravi način upotrebe LLM-ova zasnovanih na chatu.

"Razmišljanje o njima kao o novom obliku pretraživanja je pogrešno", kaže Julian Togelius, vanredni profesor AI na Univerzitetu u New Yorku. 

Chris Stokel-Walker, The Guardian