Tri je puta fočanski silovatelj i ubica Novica Tripković sjedao na optuženičku klupu. Pripadnici SIPA-e su ga uhapsili u decembru 2010. godine i otad se nalazi u zatvoru. Prvi put na optuženičku klupu sjeo je 2011. godine. Tada je s Tužilaštvom Bosne i Hercegovine potpisao sporazum o priznanju krivice i osuđen je na osam godina. Drugi je put u sudnicu doveden iz zatvora i tad je zanijekao krivicu. Nakon suđenja kažnjen je s još osam godina. Treći put sjeo je na optuženičku klupu Suda BiH 10. februara 2022. godine i izjasnio se da nije kriv. Suđenje mu je počelo 27. aprila. Na drugom ročištu, održanom 11. maja, Tužilaštvo je saopštilo da je sklopilo sporazum o priznanju krivice, a Tripković se izjasnio krivim za dva silovanja i potvrdio da je potpuno svjestan da mu slijedi kazna od šest do osam godina zatvora. Njeno izricanje zakazano je za 24. maj.

SILOVANJA I UBISTVA

Prvi je put Novica Tripković priznao da je, kao pripadnik VRS-a, 30. aprila 1992. godine, u večernjim satima, naoružan puškom i bombama, došao pred kuću “A” u Donjem Polju i zakucao na vrata. Kada mu je otvorila, ušao je noseći tri flaše vina u rukama, sjeo za trpezarijski stol i počeo piti. U neko vrijeme zatražio je iglu, ubo se u prst i natjerao “A” da pije krv. Govorio je da su se tako pobratimili i da će je on štititi. Tada ju je oborio na pod i silovao. Poslije je legao u dnevnu sobu i spavao do jutra. Kad je odlazio, zaprijetio je “A” da će je zaklati ako samo pisne.

Nije prošlo dugo, a Tripković je opet došao, bio je mjesec maj. Počeo je zlostavljati “A” i Šeću Čerimi, htio je da ga odvede na sprat gdje je živio njen djever. Izvukao je nož i htio da je kolje. Njeno preklinjanje probudilo je maloljetnog sina i ovaj je počeo moliti Tripkovića da mu poštedi mater. Tad je vratio nož u korice, ali nije mogao otići dok ne nanese još zla. Pretukao je “A”, čupao je za kosu i nazivao je kurvom.

Poslije je dolazio još nekoliko puta i vrijeđao “A” i Šeću Čerimi. Jednog dana počeo je pucati te je u silnom bijesu razvalio vrata. Uletio je u kuću, mašući drvenom palicom. Nasreću, “A” je ovaj put uspjela pobjeći. Ali, on je nastavio dolaziti. Jednog dana, u drugoj polovini juna 1992. godine, tražeći “A”, koja je opet uspjela pobjeći, došao je do kuće Vejsila Delića. Vejsil se pojavio na vratima i rekao da “A” nije kod njega. Tripković je podigao ruku s pištoljem i pucao mu u glavu.   

U drugoj presudi piše da je Novica Tripković 1. augusta 1992. godine, s još jednim, njemu poznatim vojnikom, došao u OŠ “Miladin Radojević” u Kalinoviku, u kojoj su bili zatočeni civili bošnjačke nacionalnosti. Bili su naoružani automatskim puškama i vodili su dijete. Stražar se usprotivio i pokušao da im zabrani ulazak, ali oni su ga odgurnuli i ušli u fiskulturnu salu. Ondje su prozvali Suada Hasanbegovića i izmlatili ga u svlačionici. Poslije toga odveli su ga na sprat u jednu od učionica. Iz susjedne učionice doveli su Edina Biču i Sejdu Kešu. Krvnički su ih izmlatili, tako brutalno da je Sejdo Kešo iste noći podlegao.

Ujutro su se vratili. Dijete više nije bilo s njima. Ušli su u onu učionicu u kojoj su izdvojili zatočenike i opet ih premlatili. Odmah zatim zapucali su po njima i ubili i Suada Hasanbegovića i Edina Biču. Kada su otišli, policajci i pripadnici VRS-a su u dekama iznijeli tijela ubijenih i odvezli ih u Gajselsko polje. Ondje su 2009. godine iskopana i identificirana sva tri tijela.

Presuda je pravosnažna od 28. decembra 2016. godine. Na optuženičkoj klupi s Tripkovićem tada su sjedili Zoran Bjelica i njegov otac Marinko. Slučaj protiv Marinka Bjelice tokom suđenja je izdvojen zbog bolesti i otad miruje, kako to kažu pravnici. Zoran Bjelica je oslobođen.

Optužnica Tužilaštva Bosne i Hercegovine od 27. decembra 2021. godine, po kojoj se Novica Tripković 11. maja 2022. izjasnio kriv, kaže da je u okviru širokog i sistematičnog napada vojnih, policijskih i paravojnih snaga VRS-a, usmjerenog protiv bošnjačkog stanovništva općine Foča, 3. augusta 1992. godine u jutarnjim satima izveo žensku osobu sa sprata kuće, gdje je bila nezakonito zatočena, odveo ju u sobu u prizemlju i ondje je silovao. U optužnici se navodi i da je između 2. i 9. augusta 1992. godine izveo i drugu žensku osobu iz kuće u kojoj je bila nezakonito zatvorena, odveo je u baraku u blizini Kazneno-popravnog doma u kojoj je živio, te je silovao, a ujutro vratio u istu kuću, da bi je 9. augusta 1992. godine odveo u sportsku dvoranu “Partizan”, gdje su bili zatočeni civili bošnjačke nacionalnosti.

FOČANSKI ZLOČINCI

Za zločine u Foči do sada je na pet sudova osuđeno 27 pripadnika MUP-a RS-a, VRS-a i paravojnih formacija SDS-a. Izrečena im je ukupna kazna od 415 godina i šest mjeseci zatvora. Haški tribunal osudio je petoricu – za organiziranje i učešće u sistematskom silovanju i držanju djevojaka i djevojčica u seksualnom roblju – i izrekao im ukupnu kaznu od devedeset godina zatvora: Miloradu Krnojelcu i Draganu Zelenoviću po 15, Dragoljubu Kunarcu 28, Radomiru Kovaču 20 i Zoranu Vukoviću 12 godina. Osim toga, Haški tribunal je za kreiranje zločina u Foči oglasio krivima i Radovana Karadžića, predsjednika RS-a (doživotni zatvor), Biljanu Plavšić, potpredsjednicu RS-a (11 godina nakon priznanja krivice), Momčila Krajišnika, predsjednika Skupštine RS-a (20 godina), i Ratka Mladića, komandanta Generalštaba VRS-a (doživotni zatvor).

Sud Bosne i Hercegovine osudio je šesnaestoricu, izrekavši im ukupnu kaznu od 192 godine i 6 mjeseci zatvora: Gojku Jankoviću 34, Radovanu Stankoviću 20, Neđi Samardžiću 24, Krsti Dostiću i Miodragu Nikičeviću po 10, Žarku Vukoviću i Miloradu Davidoviću po 7, Jaski Gazdiću 17, Saši Ćurčiću 5, Mitru Raševiću i Draganu Janjiću po 7, Savi Todoviću 12 godina i 6 mjeseci, Milanu Todoviću 10, Radovanu Paprici i Slavku Ognjenoviću po 7 i Novici Tripkoviću 8 godina.

Viši sud u Podgorici osudio je petoricu na 100 godina zatvora: Janka Janjića, Zorana Vukovića, Radomira Kovača, Zorana Simovića i Vidoja Golubovića na po 20 godina. Okružni sud u Trebinju osudio je dvojicu i izrekao im 19 godina zatvora: Ranku Stevanoviću 14 i Zoranu Pljevaljčiću 5. Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Veselina Čančara na 4 godine i 6 mjeseci, a Vrhovni sud u Münchenu Novislava Džajića na 5 godina zatvora.

Od 27 direktnih izvršilaca, zločine su priznala dvojica: Dragan Zelenović i Novica Tripković.

Optužnica za zločine u Foči Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je: Radomana Fundupa, Radmila Vukovića, Ranka Vukovića i Rajka Vukovića. Marko Kovač umro je u bijegu u Beogradu, pod optužnicom da je počinio teške zločine u Foči, a Tužilaštvo Bosne i Hercegovine odustalo je od optužnice protiv Blagoja Golubovića. Pred Okružnim sudom u Trebinju oslobođena su četvorica: Zoran Trivković, Živko Miletić, Momir Skakavac i Dragoje Radanović.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine u toku su tri suđenja za ratne zločine u Foči: Ranku Raduloviću, optuženom za višestruka silovanja, Spomenku Novoviću i Borislavu Pjani, za višestruka ubistva civila, i Radovanu Veljoviću, za silovanje. Pred Okružnim sudom u Trebinju sudi se Danku Vladičiću, optuženom da je ubio jedan bračni par u Brodu na Drini.

SUĐENJE I OPTUŽNICE

Dragoljubu Kunarcu opet će biti suđeno kada izađe iz zatvora u Njemačkoj. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu koja ga ovaj put tereti za progon bošnjačkog stanovništva s područja sela Kobilja Ravan, Luke i Falovići-Podpeće, za ubistvo najmanje šest osoba, za mučenje i deportaciju civila.

I protiv Miodraga Nikačevića podignuta je još jedna optužnica. Optužnica od 24. decembra 2021. godine tereti ga za učešće u nestanku jednog dječaka i još jedne osobe, za ubistvo deset civila, za pomaganje u silovanju dvije ženske osobe, za nezakonito zatvaranje i mučenje i preseljenje civila.

Na početak suđenja čeka i Slobodan Ćurčić, protiv kojeg je optužnica podignuta 5. septembra 2018. godine, i to za silovanje i pomaganje u silovanju, te za ubistvo dvoje civila u selu Hum. Krio se u Crnoj Gori, gdje je uhapšen u oktobru 2021. godine pod imenom Slobodan Peković. Početkom januara 2022. godine Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Tužilaštva Bosne i Hercegovine i pred njim će mu biti suđeno.

Iz 2018. godine je i optužnica protiv Gorana Mojovića. Optužen je za rušenje Aladža džamije. Nalazi se u bijegu, u Zemunu.

U bijegu je već godinama i Nikola Brčić, kojeg optužnica tereti da je učestvovao u držanju djevojaka i djevojčica u seksualnom ropstvu u Karamanovoj kući u Miljevini.