Svake godine ljudi širom svijeta pojedu više od 100 milijardi banana, od kojih je većina vrsta koja se zove Cavendish. Ali možda to uskoro više neće biti tako.

Gljivična bolest prijeti da zbriše Cavendish banane s lica zemlje. Neki naučnici genetski modificiraju ovo voće kako bi bilo otpornije na bolesti.

Ali najbolje rješenje za problem, tvrde neki, jeste da farmeri u potpunosti revidiraju proizvodnju banana i potpuno prestanu uzgajati samo jednu sortu voća.

ZAŠTO CAVENDISH BANANE DOMINIRAJU TRŽIŠTEM

Postoji više od 1.000 vrsta banana, ali oko približno 47 posto onih koje ljudi jedu jesu Cavendish banane (Musa acuminata).

Cavendish dominira globalnim tržištem banana iz nekoliko razloga. Prvo, otporan je na neke od glavnih bolesti koje ubijaju banane; drugo, ima dug rok trajanja; i treće, farmeri obično mogu uzgojiti više Cavendish banana na istoj količini zemlje nego banana drugih sorti.

“Iz svih ovih razloga, Cavendish postaje vrlo praktičan proizvod”, rekao je za Insider novinar Dan Koeppel, autor knjige Banana: Sudbina voća koje je promijenilo svijet.

Ali Cavendish je pod prijetnjom gljivice koja inficira biljku. Infekcija se zove Panamska bolest (Fusarium wilt) tropska rasa 4 (TR4).

TR4 infekcija počinje u korijenu stabla banane, a zatim se širi onemogućujući biljci sposobnost da apsorbira vodu ili da provodi fotosintezu. Na kraju, stablo umire.

PANAMSKA BOLEST KAO SERIJSKI UBICA BANANA

Ono što se dešava sa Cavendish bananama dogodilo se i ranije s još jednom popularnom sortom banana pod nazivom Gros Michel.

To je bila “glavna izvozna banana u prvoj polovini prošlog stoljeća”, rekao je za Insider James Dale, profesor i vođa programa biotehnologije banana na Tehnološkom univerzitetu u Queensland u Australiji.

Prethodnik TR4, nazvan tropska rasa 1, počeo je napadati ove banane 1876. godine. Do 1950-ih, potpuno je desetkovao farme Gros Michel banana prisiljavajući proizvođače širom svijeta da tragaju za novom sortom.

U narednim godinama, “Cavendish je postao vodeća izvozna banana koja je zamijenila Gros Michela jer je bila imuna na TR1”, dodao je Dale.

Naučnici su 1997. godine otkrili novi soj gljivične bolesti (TR4) u blizini Darwina u Australiji, kojim je zaražen Cavendish. Do 2015. godine bolest se proširila na farme banana i u Queenslandu, dijelu Australije s najvećim brojem plantaža Cavendisha.

“Od tada se bolest širila na Indiju i Kinu, najveće svjetske proizvođače banana. Također se proširila na Bliski istok i Afriku, a nedavno je otkrivena i u Južnoj Americi”, rekao je Dale za Insider.

KAKO NAUČNICI POKUŠAVAJU SPASITI CAVENDISH

Neki stručnjaci ipak ne vjeruju da će Cavendish banana dočekati istu sudbinu kao Gros Michel.

“Bolest se kreće sporo, tako da imamo najmanje deceniju prije nego što utjecaj bude drastičan”, rekao je Dale.

Mnogi naučnici rade na Cavendishu koji bi bio otporan na TR4, a rade i na otpornim zamjenama za Cavendish.

Naprimjer, Dale i njegove kolege razvili su genetski modificirani Cavendish nazvan QCAV-4 , za koji su rekli da je vrlo otporan na TR4.

Druga istraživačka grupa, koju predvode naučnici s Univerziteta u Cambridgeu, istražuje kalemljenje kao moguće rešenje. Kalemljenje tkiva s jedne biljke na drugu može promijeniti određene karakteristike te biljke u učiniti je otpornijom na bolesti.

Drugi tim na Tajvanskom institutu za istraživanje banana pokušava s oblikom prirodne selekcije. Tim uzima Cavendish sadnice i izlaže ih TR4. Mali dio sadnica, koji se najbolje pokaže, ide u dodatne eksperimente kako bi na kraju pomogao Cavendishu da evoluira i postane otporan na TR4, bez genetske modifikacije.

“Sa sigurnošću bih rekao da će postojati rješenje prije nego što izvozno tržište za Cavendish bude ozbiljno pogođeno”, dodao je Dale.

No, neki stručnjaci za banane tvrde da takva rješenja neće biti dugoročna.

NE POSTOJI JEDINSTVENO RJEŠENJE

“Tačno je da postoji određeni uspjeh, ali rekao bih da je on trenutan; niko nije ni blizu rješavanja problema”, rekao je Koeppel za Insider dodajući: "Odgovor će biti kraj monokulture. Odgovor je raznolikost.”

On sugerira da je zamjena sadašnje sorte banane novom sortom otpornom na bolesti kratkoročno rješenje jer gljive također mogu proizvesti novi i snažniji soj u budućnosti.

Pravo rješenje jeste masovna proizvodnja i prodaja više od jedne sorte banana, jer što su banane genetski raznovrsnije, manja je vjerovatnoća da će biti podložne bolestima, rekao je.

Osim toga, to bi također smanjilo ovisnost ljudi o jednoj vrsti banana.

“Jabuke su dobar primjer. Ako danas odem u bilo koji supermarket u SAD-u, naći ću između pet i trideset sorti jabuka”, rekao je Koeppel. “Uzgajivači jabuka su se trudili uvesti nove sorte prirodnim putem, kao i hibridizacijom i genetskom modifikacijom.”

To smanjuje rizik od bolesti, nudi veću raznolikost kupcima, a kao rezultat “uzgajivači jabuka i dalje zarađuju mnogo novca”.

Problem s bananama, kaže Koeppel, jeste u tome što ima mnogo manje vrsta i sve su jeftine.

“Ako dodate raznolikost, investicija će se vrlo brzo isplatiti jer će odjednom neki ljudi platiti više  novca po kili za određene banane”, rekao je Koeppel za Insider.

Dale, s druge strane, nije tako siguran. “Cijena je pokretač” prodaje banana u njegovoj zemlji Australiji. Dodao je: “Većina ljudi kupit će Cavendish jer je jeftin.”

Uvođenje šireg spektra banana ne samo da bi povećalo troškove, već bi zahtijevalo i veliku reviziju načina na koji transportiramo banane – budući da ih ne možete dugo čuvati kao jabuke, rekao je Dale.

“Izvozno tržište zavisi od berbe još nedozrelog Cavendisha, čije se zrenje izaziva gasovitim etilenom. To se radi tokom transporta i vrlo je strogo kontrolirano i prilagođeno Cavendishu”, rekao je Dale, dodajući: “Ako bi se izvozilo više vrsta banana, onda je je vjerovatno da će svakom biti potrebni specifični uslovi zrenja, što bio, naravno, utjecalo na rast cijene.”

Čini se da za sada ne postoji jedinstveno rješenje za problem. Možda će se historija ponoviti i u bliskoj budućnosti Cavendish više neće biti banana koju ćemo moći kupiti.