Iz godine u godinu Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Bijeljina, osim vjerskim aktivnostima, može se pohvaliti i sve većim obimom obrađenih oranica, a iako su im ovogodišnji troškovi uvećani za najmanje 30.000 KM, za sada stižu nabaviti sve što je neophodno za sjetvu.

O značaju poljoprivrede u ovom semberskom kraju, ramazanskim i mektepskim aktivnostima te rekonstrukcijama bijeljinskih džamija za Stav govore Emir Musli, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina, i Samir ef. Camić, glavni imam MIZ Bijeljina.

“Obrađujemo ukupno 92 hektara, od čega je vakufska imovina 16 hektara poljoprivrednog zemljišta. Oko 16 hektara naše džematlije iz dijaspore ili drugih dijelova Bosne i Hercegovine ustupile su nam besplatno, a za oko 60 hektara plaćamo zakupninu, što je godišnje oko 20.000 KM. Napominjem da je većina tog zemljišta bila uzurpirana ili su raniji korisnici neredovno plaćali zakupninu, nerijetko se bahateći i prijeteći. Sad je zemlja u sigurnim rukama, a isplate redovne, unaprijed za svaku sezonu. Poskupljenje repromaterijala zateklo je sve proizvođače, ali sjeme i zaštitna sredstva su poskupjela u nekoj razumnoj mjeri, dok su vještačka đubriva skuplja za najmanje 300 posto nego prošle sezone.

Pri tome, prošle sezone suša je prepolovila prinose kukuruza, ali, elhamdulillah, zahvaljujući boljoj cijeni kukuruza i pšenice, možemo reći da smo solidno prošli. Ove sezone troškovi su uvećani za najmanje 30.000 KM, no uz pomoć Vakufske direkcije i iz naših rezervi za sada stižemo nabaviti sve što je potrebno za sjetvu, kako pšenice prošle jeseni, tako i kukuruza ovoga proljeća”, naveo je Musli, koji je nedavno od Muftijstva tuzlanskog primio plaketu povodom dvadeset godina angažmana u Medžlisu.

Poljoprivredne radove obavlja jedan honorarno angažirani saradnik koji obrađuje i svoje imanje te jedan uposlenik Medžlisa, a pomažu im uposlenici iz prateće službe, koja i inače održava vakufe i koja je upotpunjena novim uposlenicima. Nabavljeni su traktori, priključne mašine, prikolice i kombajn, a najviše proizvode ječam, pšenicu i kukuruz, dok planiraju početi i s uzgojem soje.

“Ovo je ozbiljan posao i primjenjujemo sve potrebne agrotehničke mjere. Registrirali smo poljoprivredno gazdinstvo u okviru Medžlisa kao pravnog lica te koristimo sva prava na podsticaje nadležnog entitetskog ministarstva. Proizvode prodajemo na lokalnom tržištu, po cijenama koje važe za sve i tu, kao i u nabavci repromaterijala, nemamo nekih većih problema. Semberija je poljoprivredni kraj u kojem se cijeni rad i domaćinski odnos. Ono što zaradimo namijenjeno je sigurnosti našeg budžeta, socijalnim potrebama naših džematlija i, konačno, boljim plaćama naših uposlenika koje su do prije nekoliko godina bile više nego skromne”, navodi Musli.

Inače, u nadležnosti Medžlisa IZ Bijeljina jeste pet džemata u gradskoj zoni Bijeljine, koji još uvijek funkcioniraju kao jedan džemat te četiri džemata na području susjedne općine Ugljevik. Na području Janje, koja je administrativno u Gradu Bijeljina, djeluje poseban Medžlis.

“Za džematlije koji ovdje žive poljoprivreda je uvjet opstanka jer su im mnoga druga vrata za posao zatvorena. Nažalost, mladi nisu voljni baš time da se bave pa sreću traže odlaskom vani, što se, znamo, dešava i na širim prostorima Balkana. Naša namjera je da, baveći se poljoprivredom, damo pozitivan primjer da se mora raditi i radom osigurati ono što pojedincu, porodici i zajednici treba”, kaže Musli.

Osim poljoprivredi, Bošnjaci povratnici u Bijeljinu i okolinu ovih su dana posvećeni ramazanskim aktivnostima. Ramazan je uvijek poseban period u toku godine jer donosi duhovno osvježenje svim vjernicima, a prema riječima Samira ef. Camića, glavnog imama, osim šest redovno uposlenih imama, angažirali su još tri učenika Behram-begove medrese iz Tuzle.

“Osim onim redovnim, vjerskim aktivnostima vezanim uz džamiju, kao što su mukabela, teravih-namaz, predavanja i slično, MIZ Bijeljina posebnu pažnju poklanja našim džematlijama kojima je potreban bilo kakav vid pomoći. Trudimo se da obiđemo što veći broj džematlija, posebno onih koji su stari, bolesni ili u stanju potrebe za socijalnom pomoći, kako bismo im poklonili dužnu pažnju te im omogućili da i oni ramazan dočekaju u lijepoj atmosferi. Te se aktivnosti nastavljaju tokom cijelog mjeseca ramazana, na području cijelog Medžlisa u svim džematima i realiziraju se kroz podjelu prehrambenih paketa, novčane i materijalne pomoći i slično. Tokom ramazana u svim džematima organizira se druženja džematlija, s posebnim naglaskom na druženja omladine, u okviru kojih organiziramo prigodna predavanja, zajedničke iftare i druge projekte kroz koje nastojimo osnažiti naše zajedništvo, tj džemat”, navodi ef. Camić, dodajući da su džematlije prepoznale MIZ Bijeljina kao centralnu instituciju kojoj se mogu obratiti za bilo kojom vrstom pomoći, a da su tokom prošle, 2021. godine na ime materijalne i novčane pomoći izdvojili skoro 20.000 KM.

MIZ Bijeljina još uvijek obnavlja svoju infrastrukturu, a u toku su radovi na rekonstrukciji tri džamije.

“Zahvaljujući pomoći naših institucija, prije svega Rijaseta IZ, Muftijstva tuzlanskog i Federalnog ministarstva za raseljena lica i izbjeglice, uspijevamo da održimo ritam radova koji idu svojim tokom”, navodi ef. Camić.

Najmlađe članove džemata obrazuju i odgajaju realizirajući mektepsku nastavu na pet mjesta, u gradskom džematu Bijeljina u okviru Mektepskog centra, te u džematima Janjari, Atmačići, Glinje i Srednja Trnova. U realizaciji mektepske nastave angažirano je pet imama i dvije muallime.

“U tekućoj školskoj 2021/2022. godini, na području cijelog Medžlisa, upisano je 148 djece uzrasta od prvog do devetog razreda. Također, osim redovne mektepske nastave za djecu osnovnoškolskog uzrasta, u Mektepskom centru u Bijeljini funkcionira i mekteb za predškolski uzrast, koji trenutno pohađa 23 djece. U radu s predškolskim uzrastom angažirane su tri vaspitačice. Ipak, žao nam je što moramo reći da i se u Bijeljini broj djece iz godine u godinu smanjuje, sve je manje djece u mektebima, što je direktna posljedica iseljavanja našeg stanovništva u inostranstvo”, kaže ef. Camić, dodajući da se broj djece u mektebima uvijek kretao oko 85-90 procenata od ukupnog broja djece na području Medžlisa.

Osim uposlenih imama, čija je prvenstvena zadaća da se bave suštinskom misijom Islamske zajednice, uspjeli su uposliti i osam mladih ljudi, a dugoročni plan MIZ Bijeljina, zaključuje ef. Camić, jeste da to postane respektabilna samoodrživa institucija.