Izborni proces na loklanom nivou u Crnoj Gori je svjetski izuzetak jer se izbori održavaju u više krugova. Proteklog vikenda birači su izašli na birališta u 14 općina na kojima je pravo glasa imalo 350 000 građana. Očekivano najveća borba je bila za Podgoricu.

DPS je izgubio vlast u 11 općina, dok je nova politička opcija Evropa sad koju su osnovali bivši Krivokapićevi ministri ostvarila neočekivan rezultat. Nažalost, populizam zasnovan na nerealnom povećanju plata i penzija je bila primamljiva ponuda biračima između dva identitetski suprotstavljena bloka. Izjava Jakova Milatovića koji već pretenduje na mjesto gradonačelnika u izbornoj noći da je Podgorica “od večeras slobodan grad” pokazuje da populisti u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori imaju isti „potpis“.

“Srećna vam sloboda, poštovani građani. Hvala što ste prepoznali tim ljudi koji će od Podgorice da napravi čudo, čudo u kom ljudi žive a ne preživljavaju”, je izjava Milatovića koja najbolje otkriva izbornu kampanju njegove stranke. To je ustvari bila samo krinka za jačanje srpskog uticaja što je pokazalo slavljenje u izbornoj noći.

DPS je definitivno zakasnio sa reformom stranke, a  iako pojedinačno imaju dobre rezultate zbog gubitka koalicionog kapaciteta dešava im se isto kao i na državnom nivou. Najveća žrtva takvog upravljanja strankom je sad već bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković koji je na čelu ostvario zavidne rezultate.

Populistički balon URE i građanskih stranaka okupljenih oko Dritana Abazovića je brzo ispuhao. Stranka pravde i pomirenja je u Rožajama uspjela ući u skuštinu gdje je osvojila dva mandata, a ranije nije bila parlamentarna. Konkurenti Đukanovića su prepisali od njega koncept političkog inžinjeringa kroz zapošljavanje u državni sektor i velike kompanije u Budvi i Pljevljima gdje su zabilježili veliku pobjedu što je još jedan pokazatelj da suštinskih promjena u crnogorskoj politici nema. Prosrpski i proruski uticaj raste što je vrlo loš proces jer se Crna Gora nalazi u političkoj blokadi zbog nefunkcionalnog Ustavnog suda, Vlade u tehničkom mandatu, odgođenog popisa stanovništva, mogućih vanrednih parlamentarnih izbora, te predsjedničkih naredne godine.

Nastavak političkog sazrijevanja Bošnjaka

Iz dva saopćenja koje je objavila Bošnjačka stranka nakon zatvaranja biračkih mjesta jasno se vidi da je nastavljen trend rasta podrške Bošnjačkoj stranci koji je počeo i prije historijskih izbora 2020. godine kada je ova stranka osvojila tri mandata u Skupštini Crne Gore što je bilo posvećenja za jedna mandat. U međuvremenu, održani su lokalni izbori  nekoliko manjih općina na kojima je BS nastavila da raste što su potvrdili izbori proteklog vikenda kada je u četiri općine kroz samostalan nastup osvojila više od 12 000 glasova. 

Na osnovu ovog rezultata jasno se pokazuje da će Bošnjačka stranka biti nezaobilazan faktor svih budućih procesa, kako na lokalnom, tako i na državnom nivou. 

“Historijski rezultat u Rožajama, osvojenih 7.318 glasova i 22 odbornika u lokalnom parlamentu, pokazatelj su da je BS neprikosnoveni politički subjekt u ovom gradu. Još jednom se zahvaljujemo građanima Rožaja na ovako brojnoj podršci, koju ćemo, sigurni smo, opravdati u narednom periodu“, saopćili su iz BS.

BS je u Rožaje osvojio 22 od 34 mandata, u Bijelom Polju 4 od 38. U Bijelom Polju lista koju predvodi DPS osvojila je 15 mandata i sa četiri BS je dovoljno za zadržavanje većine. U Plavu BS je zadržao isti broj mandata 7, ali broj glasova 1.047 je veći nego na prošlim izborima. Sličan rezultat je ostvaren u Baru gdje je BS zadržao jedan mandat i osvojili 900 glasova. U Pljevljima je BS bila sa DPS i koalicijom koja nije uspjela zadržati većinu.

„Naš odličan izborni rezultat u Bijelom Polju i četiri osvojena mandata, potvrda su sve veće podrške koju BS uživa u ovom gradu. Duplirali smo broj odborničkih mandata, a Bošnjaci i muslimani u ovom gradu sve više biraju BS kao svog političkog reprezenta. To je za nas dodatna odgovornost da u narednom periodu, kroz vršenje vlasti u Bijelom Polju, radimo predano, transparentno, vizionarski i odgovorno, kako bi doprinijeli razvoju grada“, dodaju iz BS.

Bošnjaci u Crnoj Gori se iz izbornog ciklusa u izborni ciklus sve više homogeniziraju oko svoje stranke iz više razloga. Radikalizacija političkih odnosa litijama, slabljenje DPS-a i ugrožavanje ljudskih prava Bošnjaka ubrzalo je proces nacionalnog sazrijevanja Bošnjaka koji su bili raslojeni na više identiteta i interesnih grupa.

Jačanje podrške Bošnjačkoj stranci pokazuje da se Bošnjaci u Crnoj Gori homogeniziraju i nacionalno sazrijevaju, odnosno vraćaju ka stabilnom stanju kada ih je predstavljala SDA smatra prof. Ermin Čindrak,  politički analitičar i vijećnik Bošnjačkog nacionalnog Vijeća Crne Gore.

„Bošnjaci su i ranije imali jak osjećaj svijesti. Podsjećam vas da je nekada SDA Crne Gore imala ogromnu podršku bošnjačkog naroda, a koja je nakon hapšenja njenih čelnika ugašena. Kasnije je  ujedinjenjem došlo do ponovnog okupljanja bošnjačkih političara i formirana je upravo sadašnja Bošnjačka stranka. Ona je pokrenula brojna suštinska nacionalna pitanja, ali je umjerenom i rekao bih državotvornom politikom zavrijedila pažnju sve većeg broja ljudi iz bošnjačkog korpusa u građanskim strankama. Ne zaboravimo da je Bošnjačka stranka inicirala usvajanje Rezolucije u Srebrenici u Skupštini Crne Gore. To je pokrenulo usvajanje iste na Kosovu i u Albaniji. Za sve ovo je kriv tim vrlo svjesnih i organiziranih Bošnjaka u Crnoj Gori“, ističe Čindrak.

Dijaspora može odlučiti naredne izbore

Nažalost, sa uspjehom dolaze i opasnosti koje su na nestabilnoj polariziranoj političkoj sceni Crne Gore jako izražene jer jedinstvo Bošnjaka ne odgovara nijednoj strani.

„Svako jačanje u političkom životu privlači konkurente. Ono što je izvjesno sa političke pozornice Crne Gore je homogenizacija prosrpskih političkih stranka koji ne gledaju blagonaklono na odnos Bošnjačke stranke prema državi. Napominjem da je Bošnjačka stranka stala na stranu nezavisnosti Crne Gore, da je ista bila partner državotvorne koalicije sve do 2020. godine. Već je u nekoj projekciji i kombinatorici velik broj od tri poslanika u Skupštini Crne Gore koji ima Bošnjačka stranka. Za njene protivnike nikako nije dobro da uzme, vrlo izvjesno još jednog predstavnika i očekuje se intezitet napada kako bi se oslabila ova stranka“,  smatra Čindrak.

Ako budu raspisani vanredni parlamentarni izbori vrlo je izvjesno da će BS povećati boj mandata u Skupštini što će najvjerovatnije ovu političku opciju učiniti prevagom između dva suprostavljena politička koncepta u Crnoj Gori.

„Rezultati sa ovih izbora potvrdili su da je Bošnjačka stranka jedini autentični predstavnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i da će uz konstantan rast podrške građana, koji je evidentan, na narednim parlamentarnim izborima imati još veći broj poslanika. Za sada je vrlo moguć četvrti ukoliko se i dijaspora aktivnije animira i uključi. To bi je stavilo u centar odlučivanja jasne polarizacije u Crnoj Gori. Zaključio bih da je sadašnji predsjednik Ervin Ibrahimović vrlo dobro zamijenio rahmetli Rafeta Husovića, osnivača i istinskog lidera ove stranke“, poručuje Čindrak.

Apstinencija građanskog izbornog tijela u Pljevljima

Parlamenarne izbore 2020. godine obilježile su nacionalistički ispadi u Sandžaku koji su bili usmjereni protiv Bošnjaka.

Amel Durutlić,  profesor historije iz Pljevalja ističe da je svakako pohvalno to je da je sami dan izbora prošao bez ikakvih incidenata za razliku od parlamentarnih izbora, kada su kako političke, tako i međunacionalne tenzije rasle, a sve kulminiralo u samoj noći izbora, kada je mahom bošnjački živalj doživio mnoge nimalo prijatne situacije.

„Što se tiče samog ishoda glasanja, po mom mišljenju, rezultati su mogli da iznenade samo ljude koji ne prate lokalnu političku scenu. Već po rezultatima parlamentarnih izbora moglo se naslutiti da  će DPS sa svojim tradicionalnim partnerima u Pljevljima  doživjeti poraz. Razloga za to je mnogo. Pljevlja su grad sa većinskim srpskim stanovništvom (po zadnjem popisu 57%) koji su slično kao i na državnom nivou glasali isključivo tradicionalne, ali i građanske srpske partije. Drugi bitan faktor je Rudnik uglja i Elektroprivreda CG, jer upravo te partije kadriraju i upravljaju pomenutim državnim kompanijama u kojima radi najveći broj Pljevljaka“, kaže za Stav Durutlić.

On smatra da se očekivao nešto bolji rezultat koalicije okupljene oko DPS i BS, ali zbog pasivnosti procrnogorskog i probošnjačkog glasačkog tijela uspjeh je izostao.

„Mišljenja sam da će se sve dosadašnje opozicione partije (Demokratski front, Demokrate i pokret Evropa sad, URA i SNP) vrlo lako dogovoriti oko funkcija, a da će predsjednik opštine biti iz redova Df. Što se tiče bošnjačkog življa ostaje pitanje da li su stranke koje predstavljaju njihov narod BS i SPP mogli izaći u nekoj kolaciji, koji bi im garantovao jedan do dva mandata i sa te platforme ići u postizborne pregovore. Ovako moramo konstatovati da su vrlo male šanse da se neki predstavnik bošnjačke nacionalnosti nađe na nekoj lokalnoj funkciji u budućem periodu“, zaključuje Durtlić.

Da broj mandata osvojenih u lokalnom ili državnom parlamentu relativan pojam pokazuje djelovanje URE koja je spletom nepredvidivih okolnosti došla na čelo Vlade.

„Formiranje vlasti u opštinama u Crnoj Gori je izuzetno neizvjesno, jer ko bi prije koju godinu u Crnoj Gori mogao da zamisli Vladu premijera Dritana Abazovića nacionalnog Albanca, sa 3% glasačkog tijela i šest ministara sa koalicionim partnerima SNP koji je prosrpski orjentisan i SDP koji je procrnogorska partija i sve to uz podršku Đukanovićevog DPS-a. Prognozirati nove koalicione partnere u Crnoj Gori zaista je teško jer svi koji imaju preko 5% smatraju da mogu sa velikim pravom da traže dobro parče kolača i mjesto gradonačelnika. Podijeljenost u društvu je i dalje zastupljena, ali primjetno je da mladi ulaze u politiku to je nadamo se dobar znak“, kaže za Stav Damir Šukurica, politolog iz Bara.