Venecijanska komisija preporučuje da se dodatno doradi ili pojasni formulacija „istaknuti pravnici” u članku VI. Ustava BiH utvrđivanjem minimalne razine profesionalnog pravnog iskustva u rasponu od, na primjer, 10 do 15 godina i daljnjim navođenjem pravnih profesija (tj. suci, profesori prava, odvjetnici itd.) obuhvaćeni su ovim pojmom, navedeno je u Mišljenju Venecijanske komisije dostavljenom članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću, piše portal Istraga.

Ovim stavom je, faktički, potvrđeno da izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda biH nije u skladu sa međunarodnim standardima, jer bivši HDZ-ov kadar kojeg su nadavno zastupnici HDZ- i Trojke izabrali za sudiju ne ispunjava uobičajene kriterije od 10 godina iskustva u pravosuđu ili advokaturi.

“Minimalni kriteriji i kvalifikacije za kandidate za sudije ustavnog suda znatno se razlikuju među državama članicama Vijeća Europe. Dok nekoliko zemalja zahtijeva da je dio članova ustavnog suda prethodno bio sudac, to nije uobičajeno. Umjesto toga, češće je da zemlje zahtijevaju pravno obrazovanje i određeno profesionalno iskustvo u bilo kojem pravnom području (što uključuje i pravosuđe) ili navode prethodno profesionalno iskustvo suca kao jedan od nekoliko načina da postanete ustavni sudac. Zahtjev za prethodnim iskustvom, bilo kao sudac, znanstvenik ili drugi pravni stručnjak, kreće se od pet do 20 godina, pri čemu se čini da većina pada između 10 i 15 godina”, navedeno je u mišljenju Venecijanske komisije.

Venecijanska komisija, dalje, ističe da bi sastav Ustavnog suda trebao odražavati što je više moguće različitost zemlje u pogledu spolnih, etničkih, jezičnih, vjerskih ili drugih kriterija, jer bi takav pluralizam ojačao legitimitet i povjerenje javnosti u Ustavni sud.

“Kada je u pitanju “etnički kriterij pri izboru sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, na način da se pri izboru sudaca treba ili mora voditi računa o etničkom paritetu ili jednakoj nacionalnoj zastupljenosti sudaca iz različite etničke zajednice u Bosni i Hercegovini?”, Venecijanska komisija primjećuje da trenutno članak VI. Ustava ne sadrži nikakve etničke kriterije, za razliku od ustavnih odredbi o drugim državnim institucijama, niti propisuje da svaki konstitutivni narod ima dva mjesta u Ustavu. Sud Bosne i Hercegovine. Neutralna formulacija u Ustavu kada je riječ o ustavnim sucima jasno pokazuje namjeru sastavljača: Ustavni sud treba biti uspostavljen kao istinski federalno tijelo, a ne po etničkim kriterijima”, navedeno je u Mišljenju.

Dakle, tvrdnje lidera Trojke da je Hrvatu Matu Tadića zamijenio Hrvat Marin Vukoja ne stoje, jer i Ustav BiH i Venecijanska komisija jasno navode da se sudije Ustavnog suda BiH ne biraju po etničkim kriterijima.

“Nadalje, za sudije Ustavnog suda ne bi se trebalo smatrati da zastupaju – a još manje da djeluju u interesu – određenih izbornih jedinica u zemlji, ili da ih se smatra da to čine. Time bi se narušio autoritet i nepristranost Ustavnog suda kao institucije koja se rukovodi vladavinom prava, a ne interesima političkih birača. U tom kontekstu, Venecijanska komisija podsjeća i na svoje prethodno Mišljenje o prijedlogu pravila glasanja za Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u kojem se izjasnila protiv uvođenja etničke pripadnosti suca kao elementa odlučivanja”, navedeno je u Mišljenju.

Venecijanska komisija dalje konstatuje da “težnja ka “nacionalnom paritetu ili istoj etničkoj zastupljenosti” sudaca iz različitih etničkih zajednica zapravo bi uvela sustav etničkih kvota u Ustavnom sudu, što je suprotno slovu i duhu Ustava Bosne i Hercegovine, kako je obrazloženo. iznad. Venecijanska komisija stoga to ne može podržati”.

“Strogi etnički zahtjevi ili kvote nisu u skladu s posebnom ulogom i odgovornošću Ustavnog suda kao federalne institucije koja odražava i služi vladavini prava”, navedeno je u Mišljenju.

Suci, piše Venecijanska komisija, djeluju u Ustavnom sudu u ličnom svojstvu.

“Članak 96. Poslovnika dodatno regulira nespojivosti dužnosti suca Ustavnog suda, propisujući, između ostalog, da je položaj suca Ustavnog suda nespojiv s članstvom u političkoj stranci, političkoj organizaciji, zakonodavnom, izvršna ili druga sudbena vlast u Bosni i Hercegovini ili entitetima i Brčko Distriktu”, navedeno je u Mišljenju.

Marin Vukoja je, podsjećamo, bio kandidat HDZ-a BiH za delegata u Domu naroda PS BiH.

Kompletno mišljenje Venecijanske komisije možete pročitati ovdje.