Austrijanci glasaju u nedjelju na općim izborima na kojima bi krajnje desničarska opoziciona Partija slobode (FPÖ) mogla po prvi put biti pobjednik izbora.

Prije pet godina, stranka je ispala iz koalicione vlade s konzervativnom Narodnom strankom zbog korupcionaškog skandala nazvanog Ibiza-kapija.

Ali sada, predvođen Herbertom Kicklom, FPÖ je nadomak historijske pobjede. U anketama tijesno prednjači ispred vladajućih konzervativaca, a na trećem mjestu su opozicione socijaldemokrate.

Čak i ako Slobodarska partija uspije da bude prva, ne očekuje se da će ijedna stranka osvojiti dovoljno mjesta za potpunu većinu, a izgradnja koalicije će vjerovatno biti teška.

Iz FPÖ su u kampanji izražavali zabrinutost oko migracija, rastuće inflacije, rata u Ukrajini i bijesa zbog načina na koji je riješena pandemija Covida. Zato već mjesecima, prema ispitivanjima, sa dva boda vode ispred konzervativnog Österreichischea.

Herberta Kickla, lidera ove ultradesničarske stranke, mnogi upoređuju sa Adolfom Hitlerom i njegovim nastupima iz tridesetih godina prošloga stoljeća.

Za mnoge Austrijance to je neugodan podsjetnik na porijeklo FPÖ-a. Osnovali su ga bivši nacisti 1950-ih. Demonstranti na završnom predizbornom skupu stranke u petak uvečer mahali su transparentima na kojima je pisalo "Nacisti van parlamenta".

Kao i druge europske stranke krajnje desnice, FPÖ kombinira oštru retoriku o imigraciji i islamu s obećanjima da će smanjiti ono što smatra miješanjem Brisela u nacionalna pitanja.

Ali Kickl je također blisko povezao svoju stranku sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, samozvanim šampionom "neliberalne demokratije" i izrazio je pomirljiviji ton kada je u pitanju Rusija.

Lider Slobodarske stranke nazvao je šeficu Evropske komisije Ursulu von der Leyen "huškačicom rata" i protivi se sankcijama Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

Politički analitičar Thomas Hofer kaže da je Kicklova retorika uvijek bila "veoma oštra i izaziva podjele", ali vjeruje da izborna pobjeda ne bi nužno značila i lidersku poziciju u samoj vladi.

“Naravno da bi to bila potpuno nova situacija u historiji Druge republike u Austriji, jer se Slobodarska stranka par puta približila, ali nikada nije bila na prvom mjestu, barem ne na nivou općih izbora”, rekao je on. BBC.

Stranka je zapanjila evropske političare pod vođom Jörga Haidera 1999. godine, zauzevši drugo mjesto na izborima i pridruživši se vladi koju predvode konzervativci. Kada se 2018. pridružila koaliciji, Herbert Kickl je bio ministar unutrašnjih poslova, sve dok stranka nije bila zahvaćena otkrićima o korupciji.

Sada kao vođa, vatreni Kickl je svoju stranku usmjerio na ono što bi mogao biti njen najbolji rezultat do sada.

"To bi bio svojevrsni udarni talas za ostale stranke, ali to ne znači da će FPÖ doći prvi, da će i oni dobiti poziciju kancelara. To nikako nije jasno", rekao je Thomas Hofer.

Lidera FPÖ-a ne vole druge stranke u Austriji. Konzervativna Narodna stranka, koju predvodi sadašnji austrijski kancelar Karl Nehammer, više puta je isključivala pridruživanje vladi koju predvodi Kickl, iako nije isključila savez s njegovom strankom.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen također je izrazio da ne bi volio vidjeti Kickla na čelu zemlje. Druge stranke, uključujući Socijaldemokrate i Zelene, također su rekle da neće formirati vladu s FPÖ-om.

"Nema koalicije s krajnjom desnicom", rekla je za BBC ministrica za klimatske akcije Zelenih Leonore Gewessler. "Nećemo raditi u koaliciji s krajnje desničarskim FPÖ-om, koji negira klimatske promjene, koji samo radi na podjeli našeg društva i širenju straha i teorija zavjere."

Pod Karlom Nehammerom, konzervativci su uokvirili glasanje kao izbor između sadašnjeg kancelara ili Kikla, nastojeći da privuku centrističke birače sloganima poput „Stabilnost glasanja“ i „Glasnički centar“. Nehammer je rekao da je "nemoguće formirati vladu s nekim ko obožava teorije zavjere".

Thomas Hofer ističe nedostatak vizije i konzervativaca i socijaldemokrata: "Jedan veliki razlog zašto bi [FPÖ] mogao imati ovaj povratak svakako je slabost ostalih." On kaže da bi formiranje koalicione vlade moglo potrajati mjesecima.

Iako će oko 6,3 miliona Austrijanaca starijih od 16 godina moći glasati na nedjeljnim izborima, još 1,5 miliona stanovnika na duge staze neće imati pravo, zbog vrlo restriktivnih zakona o državljanstvu Austrije. U cijeloj zemlji to znači da je gotovo svaki peti isključen, dok je u Beču taj udio čak svaki treći.

Da bi istakla ovaj problem, dobrotvorna organizacija je organizovala nezvanično glasanje koje je privuklo skoro 20.000 ljudi pod nazivom Pass Egal Wahl – što se prevodi kao izbori za pasoš koji nisu važni.

Elisabeth Scherzenlehner, koja predaje izbjeglicama njemački jezik, dovela je svoj razred na skup predizborne grupe u Beču. “Mislim da je FPÖ zaista vrlo negativna pojava i da neće biti milosti ako dođu da vladaju Austrijom”, rekla je.

(BBC)