Moungi Gabriel Bawendi ovogodišnji je sudobitnik Nobelove nagrade za hemiju, “za otkriće i sintezu kvantnih tačaka”. Najveću svjetsku nagradu iz hemije Bawendi dijeli s kolegama Amerikancem Louisom Brusom i Rusom Alexeyjem Ekimovom.
Ovaj 62-godišnjak tunisko-francuskog porijekla briljirao je u nauci tokom cijele srednje škole. Ali kada je kao student stigao na Univerzitet Harvard kasnih 1970-ih, dočekalo ga je grubo buđenje.
“Navikao sam bio da ne moram učiti za testove”, rekao je on novinarima nakon što je objavljeno da je dobio Nobelovu nagradu, dodajući da ga je zastrašila i ogromna veličina sale i strogost nastavnika.
“Gledao sam prvo pitanje i nisam mogao shvatiti šta se traži. Zatim sam pogledao drugo pitanje, koje također nisam razumio”, prisjetio se Bawendi.
Na kraju je osvojio 20 od 100 bodova i dobio najnižu ocjenu među svim studentima.
“Pomislio sam, ‘O moj Bože, ovo je moj kraj, šta ja radim ovdje?’”
Iako je Bawendi volio hemiju, shvatio je da nije naučio vještinu pripremanja ispita, što je brzo krenuo ispravljati.
“Shvatio sam kako da učim, to je nešto što ranije nisam znao”, objasnio je. Uskoro je na svkaom ispitu osvajao 100 bodova.
“To me je lahko moglo uništiti, to moje prvo iskustvo s ocjenom ‘F’, najnižom ocjenom u cijelom mom razredu”, rekao je.
Kvantne tačke su nanočestice toliko male da njihova veličina određuje njihova svojstva. Široko se koriste u televizijskim ekranima, LED lampama i za usmjeravanje hirurga koji uklanjaju tumorsko tkivo.
Svojstva materijala obično su određena njegovim hemijskim sastavom, ali kada materijal dolazi u nano-dimenzijama – kao što je slučaj sa kvantnim tačkama – njegova veličina utječe na njegovu boju i druga svojstva.
To je bilo poznato teoretski, ali Ekimov je napravio ključnu eksperimentalnu demonstraciju proučavajući staklo u boji. Primijetio je da kada se staklo zatamni bakrenim hloridom, njegova boja varira u zavisnosti od toga koliko dugo i koliko toplo je zagrijano. Rendgensko snimanje pokazalo je da je to zato što je proizvodni proces utjecao na veličinu sićušnih kristala bakrenog hlorida koji su se formirali unutar stakla. Otkriće je objavio 1981. godine u sovjetskom naučnom časopisu, ali njegovo istraživanje nije bilo široko poznato naučnicima s druge strane željezne zavjese.
Nekoliko godina poslije, Louis Brus radio je u Bell Laboratories u SAD-u posmatrajući djelovanje sunčeve energije za pokretanje hemijskih reakcija sićušnih čestica kadmij sulfida koje plutaju u otopini. Primijetio je da su se optička svojstva čestica promijenila nakon što ih je neko vrijeme ostavio na laboratorijskoj klupi i pretpostavio je da je to zato što su čestice porasle. Također je shvatio da je to zbog kvantnog efekta koji zavisi od veličine čestica.
Moungi Gabriel Bawendi
Godine 1993. Moungi Bawendi revolucionirao je metode za hemijsku proizvodnju kvantnih tačaka, što je rezultiralo gotovo savršenim česticama čija se veličina mogla kontrolirati. Ova visokokvalitetna metoda proizvodnje utrla je put njihovoj široj komercijalnoj i medicinskoj primjeni.
Na brifingu za novinare Nobelov komitet upitan je o odluci da nagradi ruskog naučnika, s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu. “Kada je u pitanju odabir nagrade, jednostavno slijedimo proceduru identificiranja najvažnijih otkrića i identificiranja najvažnijih doprinosioca tim otkrićima. Nacionalnost ovdje nije bitna. To je u skladu sa voljom Alfreda Nobela”, objasnili su.
Ovogodišnje proglašenje dobitnika Nobelove nagrade iz hemije uslijedilo je nakon što su njihova imena procurila u emailu koji je stigao do švedskih novinara u srijedu 4. oktobra. Ovo se smatra sramotnim incidentom budući da u vrijeme kada je email poslan komitet još nije bio donio definitivnu odluku.
“Poslano je saopćenje za javnost iz još nepoznatih razloga”, rekao je Johan Åqvist, predsjednik akademskog Nobelovog komiteta za hemiju. “Duboko žalimo što se ovo dogodilo. Važno je da to ni na koji način nije uticalo na primaoce”, dodao je.
Åqvist je rekao da je odluka o pobjednicima donesena tek na jutarnjem sastanku akademije, što “nije samo formalnost. Odluka se ne donosi dok se cijela akademija ne sastane”, pojasnio je. Precizna procedura donošenja odluka je povjerljiva i, prema Nobelovoj praksi, postat će javna tek za pedeset godina.
Međutim, sami laureati nisu bili svjesni drame, a Bawendi je rekao da su ga probudili kako bi ga obavijestili da je dobio Nobelovu nagradu. “Veoma sam iznenađen, šokiran, pospan i veoma počašćen”, rekao je. “To je polje s mnogo ljudi koji su mu dali doprinos od samog početka“, dodao je. “Tako da nisam mislio da ću ja dobiti ovu nagradu. Svi radimo zajedno.”
Moungi Gabriel Bawendi rodio se 1961. godine u Parizu kao sin nagrađivanog tuniskog matematičara Mohammeda Salaaha Baouendija, člana Američke akademije umjetnosti i znanosti, nekadašnjeg profesora matematike u Tunisu, Francuskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.
