Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se danas Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku gdje je predstavio 63. izvještaj generalnom sekretaru UN-a o statusu provedbe mira u BiH.

Izvještaj je već ranije objavljen na web stranici Ureda visokog predstavnika u cijelosti, u kojem je, između ostalog, Schmidt kritikovao izjavu reisu-l-uleme Huseina Kavazovića koja se odnosila na odbranu BiH.

Međutim, Schmidt je očigledno reterirao nakon oštrih kritika javnosti u BiH, pa je tako u Vijeću sigurnosti UN-a istakao doprinos reisa Kavazovića. Kritika koja je ranije postojala u izvještaju nije spomenuta na sjednici, javlja Faktor.

- Časni reis je osobno iskusio napade i poniženja tokom rata i sada je uključen u dijalog i pomirenje i ja to cijenim - naveo je Schmidt čitajući izvještaj.

U izvještaju se navodi da vlasti u bh. entitetu Republika Srpska nastavljaju s podrivanjem institucija BiH i da predsjednik RS-a Milorad Dodik "truje političku klimu u tom entitetu i cijeloj državi".

Nakon općih izbora 2. oktobra prošle godine vlasti u BiH su pokazale pozitivan zamah u izvršnoj i zakonodavnoj grani vlasti. Sada su obje vlade, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Republici Srpskoj, imenovane i funkcionalne, kazao je visoki predstavnik BiH Christian Schmidt u svom izvještaju, obuhvaćajući period od 16. oktobra 2022. do 15. aprila 2023. godine, pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Jedan od ključnih izazova u provođenju Daytonskog sporazuma je Republika Srpska. Razvoji u ovoj entitetu pokazuju da je Milorad Dodik otvoreno zagovarao neovisnost i čak je javno govorio o tome kako bi RS mogla postati dio Srbije.

- Plan akcije za secesiju državne imovine osporava ovlasti Ustavnog suda i suspendira donošenje odluka na državnom nivou. Pozivi za policijsku jedinicu koja bi provodila tzv. monitoring granice između entiteta jasno ugrožavaju državne institucije i potkopavaju jedinstvo zemlje. Bosna i Hercegovina ne smije postati zemlja podijeljena na autoritarnost u jednom entitetu i demokraciju u drugom - kaže visoki predstavnik.

Po njegovim riječima, BiH je jedina postjugoslavenska država koja još nije riješila pitanje državne imovine iz vremena Jugoslavije. Potrebno je uspostaviti ravnopravne odnose i funkcionirajuću saradnju između oba entiteta kako bi se osiguralo jedinstvo države i napredak na putu prema EU.

- Vlasti u entitetima ignorišu obavezujuće odluke pokušavajući regulisati pitanja na svoj način. Primjer tome je zakon o nepokretnoj državnoj imovini kojeg sam suspendovao u ferbuaru. Međunarodni partneri moraju nastaviti reagovati jedinstvenim pristupom - rekao je Schmidt.

Podsjetio je da Srbija i Hrvatska u potpunosti poštuju integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Također se zahvalio EUFOR-u koji je neophodan alat u očuvanju mira i stabilnosti u zemlji.

Upkos svim izazovima, ekonomski rast se nastavlja u Bosni i Hercegovini. Međutim, negiranje genocida i nedostatak procesuiranja ratnih zločinaca i dalje su veliki problemi. Pomirenje i priznavanje prošlosti su neophodni koraci za tranziciju iz poslijeratnog razdoblja u progresivno društvo.

- Drago mi je da je Mostar promijenio imena ulica koja su nosila imena pripadnika ustaškog režima i preimenovao ih u druga imena - kazao je Schmidt.

Kada je riječ o procesuiranju ratnih zločinaca, Bosna i Hercegovina je najnaprednija u regiji, ali joj treba puna podrška međunarodne zajednice. Ratni zločinci moraju biti uneseni u nacionalne registre.

Raznolikost konstitutivnih naroda mora biti poštovana, ali mora se stvoriti prostor i za one koji se ne osjećaju pripadnicima konstitutivnih naroda, posebno mladi koji u rekordnom broju napuštaju zemlju. Kada ih se pita za razloge, navode nepotizam i korupciju.

- Sudjelovanje žena u politici je vrlo nisko, ali od oktobra je nešto veće i iznosi oko 20 posto. Pozivam političke lidere da pokrenu ustavne i zakonske reforme kako bi se uvela nova zakonodavstva protiv diskriminacije, u skladu s Aneksom 4 Daytonskog sporazuma - kazao je Schmidt.

Tokom svog govora, također je istakao pitanje diskriminacije s kojom se suočavaju manjine, posebno romska zajednica u pogledu zaposlenja, zdravstvene zaštite i obrazovanja.

Također je naglasio da suverenitet i teritorijalni integritet BiH nisu predmet pregovara, te da unutar zemlje ne mogu postojati granice.

Rusija, kao predsjedavajuća Vijećem sigurnosti UN-a, nedavno je izrazila nezadovoljstvo zbog prisustva Christiana Schmidta, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, na sastanku. Međutim, Rusija nije uspjela blokirati Schmidtovo obraćanje na sastanku, koje se održalo danas.

Napetosti su nastale zbog toga što Rusija smatra da Schmidt nema pravo govoriti u ime međunarodne zajednice. Umjesto toga, oni tvrde da je Schmidtova uloga ograničena na njegovo lično mišljenje.

Ambasador Rusije Vasily Nebenzya pri Vijeću sigurnosti UN-a na početku je izrazio neslaganje sa prisustvom te obraćanjem visokog predstavnika.

Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović napustila je zasjedanje tokom obraćanja Schmidta.

Ambasador Brazila u Vijeću sigurnosti pozivao je sve domaće lidere da prestanu sa secesionističkom retorikom.

Ambasador Albanije pri UN-u pozdravio je dodijeljivanje kandidatskog statusa BiH navodeći kako ima pozitivan utjecaj na cijeli region.

- Svi pokušaji da se historija izmjeni moraju biti zaustavljeni. Historija ne može biti poništena, može samo pomoći da se razumije kolektivna prošlost. Izražavamo duboku zabrinutost razvojem u Republici Srpskoj koji krše Ustav BiH - kazao je on.