Njemački novinar Hubert Seipel imao je priliku posjetiti daču ruskog predsjednika Vladimira Putina i vidjeti kako se prekrižio u njegovoj prisutnosti čim je ušao u svoju privatnu kapelu, s malom apsidom i oltarom. Na nekim su zidovima visjele zlatne ikone, a na drugima su bili oslikani biblijski prizori. Domaćin je naredio obnovu polusrušene kapelice nedugo po dolasku u predsjedničku rezidenciju, 2000. godine.
Putin se pred njim nedvosmisleno deklarirao kao ruski pravoslavac i jasno razlikovao duboki ateizam svog oca od čiste hrišćanske odanosti svoje majke. Potom je svom gostu pokazao ulje na platnu velike kneginje Elizavete Fjodorovne, odjevene u monahinju.
Objasnio je da je to dar Pravoslavne crkve u egzilu kao priznanje za njegove napore da ponovno ujedini Ruski pravoslavni patrijarhat u Moskvi s ostatkom od dvjesto pedeset zajednica razasutih diljem svijeta. Sliku mu je u New Yorku darovao bivši poglavar Crkve u egzilu.
Podjela pravoslavne crkve bila je posljedica Oktobarske revolucije 1917. Nakon deset godina, mitropolit Sergio Stragorodski je popustio Vladi, garantirajući iz zatvora vjernost crkvene hijerarhije ateističkom režimu.
Njegova predaja izazvala je veliki raskol i desetljeća neprijateljstva između dviju organizacija. Sam Hubert Seipel to je jasno objasnio: «Crkva je bila žrtva klasične dileme koja se javlja u svakoj revoluciji: dvojbe između želje da zadrži svoj identitet i cijene prilagodbe novoj stvarnosti. Za zajednicu u egzilu i za mnoge vjernike koji su pobjegli u inozemstvo, odluka patrijarha Sergia značila je neoprostivu saradnju s ateističkim režimom. A sa stajališta tadašnje moskovske crkvene hijerarhije, bijeg mnogih svećenika bio je čin kukavičluka pred neprijateljem, a pokornost je bila jedini način da se institucija spasi od potpunog uništenja."
Službeno ponovno ujedinjenje dogodilo se tek u maju 2007. Nije iznenađujuće da su stajališta bila dijametralna: dok su zajednice u egzilu zahtijevale javnu osudu službene politike matične Crkve tokom sovjetske ere, dostojanstvenici Moskve to su pokušavali opravdati tvrdeći da nije bilo druge mogućnosti ako su htjeli spriječiti ateistički režim da zatvori sve crkve.
Te je noći Putin uvjeravao Seipela: "Crkva je dio naše zajedničke historije." Otuda njegova politička i lična predanost postizanju pomirenja. Sam predsjednik to je novinaru objasnio na sljedeći način: “Bez povezanosti historijskih i vjerskih iskustava, mi Rusi bismo izgubili svoj nacionalni identitet. Pomaže nam jedinstvo Crkve».
Bivši agent KGB-a. Čiji je otac bio komunistički ateista, koji je proveo život služeći državi neprijateljskoj prema vjeri, sada ispovijeda iskrenu pravoslavnu vjeru.
