Za ratne zločine počinjene na teritoriji Bosne i Hercegovine u vrijeme Agresije u protekloj godini podignute su 34 optužnice protiv 84 osobe. Protiv pripadnika VRS-a podignuto je 17 optužnica i na njima se nalazi 48 optuženih. Po šest optužnica podignuto je protiv pripadnika ARBiH i HVO-a, s tim da je optuženo sedam pripadnika HVO-a i 22 pripadnika ARBiH. Jedna optužnica podignuta je protiv četiri pripadnika Hrvatske vojske (HV). Tri optužnice podignute su protiv pripadnika paravojske Fikreta Abdića (Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne) i svaka od njih optužuje po jednu osobu. Za jednu optužnicu, onu protiv Safeta Begića, podignutu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, na osnovu škrtog saopštenja Kantonalnog tužilaštva u Bihaću, nije bilo moguće utvrditi na koju se vojnu formaciju odnosi niti na područje na kojem je eventualni zločin počinjen.

Tužilaštvo BiH u protekloj godini podiglo je 19 optužnica i optužilo 59 osoba. Trinaest optužnica  odnosi se na 37 bivših pripadnika VRS-a, pet na 21 bivšeg pripadnika ARBiH i  jedna optužnica podignuta je protiv jednog bivšeg pripadnika HVO-a – Robert Brešić optužen je da je u Maglaju, na Tunjicama, učestvovao u strijeljanju oca i sina, civila srpske nacionalnosti iz porodice Avdalović.

Ovdje treba napomenuti kako je sasvim primjetno da Tužilaštvo BiH posljednjih godina nije podizalo optužnice protiv bivših pripadnika HVO-a. U četiri prethodne godine uopće ih nije bilo. Posljednja optužnica protiv nekog od pripadnika HVO-a podignuta prije optužnice protiv Roberta Brešića jeste optužnica od 5. aprila 2018. protiv Zdenka Grbavca i Željka Šimunovića – tereti ih da su 1992. iz kolone civila srpske nacionalnosti u Bradini kod Konjica izdvojili trojicu muškaraca, pa ih je Zdenko Grbavac pobio u dvorištu jedne kuće. 

TUŽILAŠTVO BiH PROTIV VRS-a

Tužilaštvo BiH u protekloj godini podiglo je dvije optužnice za zločine počinjene 1995. u Srebrenici. Prvo je 4. januara 2022. optužilo Milenka Živanovića, komandanta Drinskog korpusa VRS. Živanoviću se na teret stavlja učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu. U optužnici piše da je od marta do sredine jula 1995. u više navrata blokirao zaštićenu zonu Srebrenice, sprečavao snabdijevanje i naređivao artiljerijske napade na bošnjačke civile kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uvjeti i Srebreničani natjerali da napuste svoje domove i imovinu. Optužnica ga tereti i za napade na položaje snaga UN-a, kao i za napade na civile prilikom napuštanja Srebrenice. Nekoliko dana ranije optužnicu protiv Živanovića podiglo je i Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije te mu je u oktobru 2022. počelo suđenje pred Višim sudom u Beogradu.

Za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu optužen je i Milomir Jasikovac, zapovjednik Čete vojne policije Zvorničke brigade Drinskog korpusa VRS. Optužnica od 24. novembra 2022. tereti ga da je sudjelovao u zatočenju, transportu i ubistvima zatočenika u blizini škole u Orahovcu, gdje je strijeljano više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka, brani u Petkovcima, gdje ih je strijeljano više od 700, i na šljunkari u Kozluku, gdje je strijeljano više od 800 muškaraca i dječaka iz Srebrenice. Iz Tužilaštva BiH su saopštili da se i Jasikovac nalazi u Srbiji.

Tužilaštvo BiH 1. juna 2022. podiglo je optužnicu protiv Zorana Neškovića, Pante Pantovića, Slaviše Đerića, Nenada Ujića i Pere Despota, optuživši ih da su u drugoj polovici 1995. premlaćivali, pljačkali, seksualno i na druge načine zlostavljali zatočene civile bošnjačke nacionalnosti u “Rasadniku” u Rogatici. Slaviša Đerić nalazi se na haškoj A-listi. Na haškoj listi nalazi se i Miroslav Pjano, optužen za zločine u Foči. Optužnica od 28. decembra 2022. tereti ga da je 5. maja, 27. jula i 29. augusta 1992. godine učestvovao u zatvaranju i mučenju civila, kao i u prisilnom preseljenju više osoba bošnjačke nacionalnosti na područja sela Saš, Bijele Vode i Potpeće, te u ubistvu najmanje osam osoba, a tijela šestero ubijenih su zapaljena. Za isti zločin pred Sudom BiH sudi se njegovom bratu Borislavu Pjani i Spomenku Novoviću.

S “haške liste” su i Aleksandar Grčić, Damir Miskin, Elvis Đurić, Marinko Vidović, Pero Vujović i Mile Stojanović. Aleksandar Grčić optužen je za zločine u Gackom – u optužnici od 8. decembra 2022. stoji da je tokom juna 1992. mučio i zlostavljao dva zatočenika, civila bošnjačke nacionalnosti, koja su protupravno uhapšena i zatočena u kasarnu u Avtovcu. Damir Miskin je optužnicom od 26. januara 2022. optužen za silovanje žene bošnjačke nacionalnosti u Zijemlju pored Nevesinja – priznao je zločin i Sud BiH mu je izrekao kaznu od 4 godine zatvora. Elvisa Đurića optužnica od 30. decembra 2022. tereti da je učestvovao u napadu na vlasenička sela Džamadžiće, Alihodžiće i Durakoviće, u kojima su počinjena ubistva, paljevine i druga nečovječna djela, te da je “upotrebom hladnog oružja na surov način usmrtio civila bošnjačke nacionalnosti, kao i da je vršio mučenja, zastrašivanja i nezakonito zatočenje civila u logor 'Sušica'”. Marinko Vidović i Pero Vujović su optužnicom od 19. decembra 2022. optuženi da su 5. juna 1992. učestvovali u strijeljanju 20 civila bošnjačke nacionalnosti u Lješevu pored Ilijaša. Mila Stojanovića optužnica tereti da je, u svojstvu zapovjednika i upravnika zatočeničkog objekta koji se nalazio u dva hangara-cisterne za naftu na području Rajlovca kod Sarajeva, sudjelovao u zatvaranju oko 150 civila bošnjačke nacionalnosti iz Ahatovića, Bojnika i Dobroševića, koji su držani u nečovječnim uvjetima, podvrgnuti su raznim oblicima fizičkog i psihičkog zlostavljanja, uslijed čega je jedan zatočenik preminuo. Optužnica ga tereti i da je 12. juna 1992. naredio odvođenje zatočenika na prinudne radove na liniji fronta u Žunovnici, kada je jedan zatočenik smrtno stradao, a više ih je ranjeno.

Za zločine u prijedorskim logorima, optužnicom od 29. decembra 2022. godine, optuženi su Slavko Puhalić, Željko Rudak, Dragan Škrbić, Dragoje Čavić, Rajko Damjanović i Dragomir Šaponja. Dan kasnije Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu i za zločine u banjalučkom “Malom logoru” protiv Rajka i Duška Drljače, Milića Bućana, Gorana Jorgića, Gorana Bojića, Svetislava Cvijetića, Uroša Graba, Aleksandra Jankovića, Igora Kljakića, Milenka Letića, Borislava Milakovića, Draška Radusinovića, Gojka Soldata, Mila Vučkovića i Gorana Savića. Podignuta je optužnica i za zločine u logoru u Donjem Vakufu. Miodragu Đurkiću, upravnik logora u “Vrbasprometu”, optužnica stavlja na tert mučenja, zlostavljanja i premlaćivanja, uslijed čega je dvoje civila podleglo, a četiri zatočenika odvedena su u nepoznatom pravcu, od kada im se gubi svaki trag. Miodrag Đurkić je s haške liste.

Tužilaštvo BiH u prošloj godini podiglo je optužnicu i protiv Andrije Bjeloševića. Tereti ga da je tokom 1992. i 1993. godine kao načelnik SDB-a Doboj u više navrata silovao ženu bošnjačke nacionalnosti držanu u ropskom odnosu u ugostiteljskom objektu u Derventi. Njemu se pred Sudom BiH već sudi skupa s nekadašnjim članom Predsjedništva BiH Borislavom Paravcem i Milanom Savićem po optužnici koja ih tereti da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu radi progona bošnjačkog stanovništva u Tesliću i Doboju.

OPTUŽENI BRANIOCI

Prošle godine Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv deset osoba u slučaju “Dobrovoljačka”. Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiška optuženi su da su “u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenima, planirali, podstrekivali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a, te nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, propustili da kazne izvršioce ubistva i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, nisu spriječili ni kaznili izvršioce, kao i pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina. Optužnica se odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine, a prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetaka vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani”. Pred kraj godine podignuta je još jedna optužnica u slučaju “Dobrovoljačka”, optužen je Kerim Lučarević, komandant Vojne policije Republičkog štaba Teritorijalne odbrane RBiH.

Tužilaštvo BiH 30. decembra 2022. podiglo je optužnicu protiv Mustafe Gegaja. On je optužen da je, kao referent za bezbjednost Četvrte motorizovane brigade Prvog korpusa ARBiH, učestvovao u premlaćivanjima i mučenjima “u objektima za zatvaranje na području Hrasnice, u kojima su bili nezakonito zatvoreni civili srpske nacionalnosti sa područja Hrasnice, Butmira i Sokolović-Kolonije”.

Dva dana ranije Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Mirsada i Nijaza Smajića. Tereti ih da su, kao pripadnici TO RBiH, 17. septembra 1992. sudjelovali u ubistvu sedam i ranjavanju dva civila srpske nacionalnosti u selu Serdari pored Kotor-Varoši. Za ovaj zločin je pred Sudom BiH Fikret Planinčić osuđen na 11 godina zatvora.

Sljedećeg dana Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv sedmorice pripadnika ARBiH za zločine u Bosanskoj Krupi. Na optužnici su Senad Bužimkić, Rizah Fajić, Almir Sefić, Ermin Kadić, Amir Patković, Irfo Velagić i Suad Nesimović. Tereti ih da su od druge polovine maja do polovine jula 1995. godine ubili 25 pripadnika VRS-a zarobljenih u rejonu Kobiljnjaka, Osmače i Ćojluka. Četvorica ratnih zarobljenika su odmah ubijena, stoji u optužnici, a ostalih 21 su odvedeni u ratno zarobljeništvo te držani pod nadzorom Vojne policije 511. brigade, a optuženi su ih odvodili i ubijali, dok je dio zarobljenika pretučen do smrti.

OKRUŽNA I KANTONALNA TUŽILAŠTVA

Nakon Tužilaštva BiH kao najagilnije pojavljuje se Okružno javno Tužilaštvo u Doboju. Ovo tužilaštvo u protekloj godini podiglo je šest optužnica protiv 12 osoba – dvije optužnice protiv osam bivših pripadnika VRS-a i četiri optužnice protiv četvorice bivših pripadnika HVO-a. Na optužnici od 20. decembra 2022. nalaze se sedmorica: P. D. (1964), S. D. (1960), T. D. (1967), K. Z. (1967), V. S. (1975), V. B. (1967) i M. M. (1970). Optuženi su da su, kao pripadnici VRS-a, od kraja augusta do kraja septembra 1992. u mjestima Osivica i Ružević, u općini Teslić, i Dragalovci, u općini Doboj (sada općina Stanari), učestvovali u ubistvima i premlaćivanju civila. Druga optužnica protiv pripadnika VRS-a odnosi se na Radu Radića, a tereti ga da je u junu 1992. u fiskulturnoj sali Srednjoškolskog centra u Bosanskom Šamcu ubio E. M., civila hrvatske nacionalnosti.

Četirima optužnicama protiv bivših pripadnika HVO-a Okružno javno tužilaštvo iz Doboja tereti Dražena Čička da je u maju 1992. u logoru u zgradi Doma JNA u Derventi tukao civile; Antu Pavića da je u aprilu i maju 1992. tukao civile u staroj zgradi policije u Bosanskom Brodu, te da je u septembru u logoru na stadionu Fudbalskog kluba “Polet” više puta silovao zatočenicu srpske nacionalnosti; Dedu Odobašića da je u junu 1992. tukao civila srpske nacionalnosti u zgradi Skupštine opštine u Bosanskom Brodu; a Mirsada Brkića da je u junu i julu 1992. u Jezeru u općini Odžak protuzakonito zatvarao i mučio civile srpske nacionalnosti te da je učestvovao u ubistvu dvojice civila.

Pored one protiv Safeta Begića, Kantonalno tužilaštvo u Bihaću je u prošloj godini podiglo i tri optužnice protiv trojice pripadnika NOAPZB, sva trojica žive u SAD. Ramiz Hodžić, optužen da je, kao čuvar u logoru Drmaljevo pored Velike Kladuše, od juna do sredine augusta 1994. višestruko silovao jednu žensku osobu, izašao je pred Kantonalni sud u Bihaću i izjasnio se da nije kriv te da će do kraja suđenje boraviti u BiH. Miran Koštić je optužen da je kao pripadnik Odsjeka vojne bezbjednosti u martu 1995. u Podzvizdu tukao zarobljene pripadnike ARBiH. Huseina Ćejvanovića optužnica tereti da je kao pripadnik jedinice “Jastrebovi” 19. jula 1995. u Johovici ubio jednog zarobljenog pripadnika ARBiH i učestvovao u premlaćivanju dvojice.

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je prošle godine podiglo dvije optužnice protiv tri osobe. Optužnicom od 30. decembra 2022. optužilo je Gorana Fifića i Milijanu Milidrag da su polovinom juna 1992., kao pripadnici VRS-a, tukli, mučili i seksualno zlostavljali civile bošnjačke nacionalnosti zatočene u Sportskoj dvorani u Hadžićima. Druga optužnica podignuta je dan ranije protiv Esada Raonića – tereti ga da je, kao pripadnik ARBiH, u julu 1992. iz stana u naselju Skenderija izveo dvije osobe srpske nacionalnosti, odvezao ih na Hambinu carinu i ubio.

Po jednu optužnicu u prošloj godini podigli su Okružno javno tužilaštvo u Trebinju, Kantonalno tužilaštvo u Novom Travniku i Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije. Okružno javno tužilaštvo iz Trebinja optužilo je Iliju Eleza da je, kao pripadnik VRS-a, tokom juna 1992. u Miljevini, skupa s još jednom osobom, ubio četiri civila.

Kantonalno tužilaštvo u Novom Travniku je podiglo optužnicu protiv dvojice bivših pripadnika HVO-a – Miroslava Biletića i Marinka Šteke. Optužnica od 26. augusta 2022. tereti ih da su kao zapovjednici vodova vojne policije u brigadi “Josip ban Jelačić”, u periodu od marta do kraja 1993. u kasarni u Kiseljaku, gdje su bili zatočeni zarobljeni pripadnici ARBiH i civili bošnjačke nacionalnosti, više puta učestvovali u surovom premlaćivanju zatočenika, među kojma je bila i maloljetna osoba.

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije je 31. marta 2022. podiglo optužnicu protiv četvorice pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Vladimir Mikac, Zdenko Radulj, Željko Jelenić i Danijel Borović su optuženi da su 7. i 8. augusta 1995. godine, za vrijeme trajanje akcije “Oluja”, izveli raketiranje kolone izbjeglica u Svodnoj kod Bosanskog Novog i na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca. U optužnici stoji da je ubijeno 13 osoba, među njima šestoro djece, a 24 ranjene. Njima je pred Višim sudom u Beogradu počelo suđenje u odsutnosti.