Neuobičajeno jake proljetne kiše i topljenje snijega sedmicama ugrožva veliki dio južne Rusije, centralne Azije. Od poplava stradale su desetine ljudi u Afganistanu i Pakistanu, a desetine hiljada primorano je da napusti svoje domove u Kazahstanu i Rusiji.

Vlasti kažu da će poplave, za čiji netipični intenzitet naučnici krive klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom, vjerovatno biti još gore, budući da se predviđa više padavina u narednim danima.

Više od 125.000 ljudi raseljeno je u poplavama u ruskom južnom regionu Urala i sjevernom Kazahstanu.

Snijeg koji se brzo otopio prouzrokovao je podizanje nivoa nekoliko rijeka prošle sedmice uključujući Ural, treću po veličini rijeku u Europi. Vlasti kažu da je nivo vode porastao za nekoliko metara u roku od nekoliko sati na najviši nivo ikada zabilježen.

Oko 1.000 domova je poplavljeno u regionu Sjevernog Kazahstana, a više od 5.000 ljudi je evakuisano, te je došlo do prekida u snabdijevanju strujom i vodom. U teško pogođenom gradu Petropavlovsku u Sjevernom Kazahstanu ljudi su viđeni kako stoje u redu ispred kamiona s vodom koji su se kretali iz jednog kvarta u drugi. Poplavljena je glavna akumulacija koja snabdijeva grad pitkom vodom.

U glavnom gradu regije Sjeverni Kazahstan, Petropavlu, očekuje se da će poplave dostići vrhunac u utorak, navodi agencija Kazinform.

"Zašto je došlo do ovoga? Niko ništa nije uradio 60 godina", rekao je Aleksandar Kuprakov, stanovnik Petropavla, kritikujući vladu što "nije ulagala" u to područje kako bi izbjegla takvu situaciju.

Proljetne poplave su redovna pojava, ali ove godine su mnogo teže. Kazahstanski predsjednik Kasym-Jomart Tokayev izjavio je da je ovo najgora prirodna katastrofa u zemlji u posljednjih 80 godina.

Samo nekoliko stotina kilometara iznad granice, ruski Kurgan, oblast od 800.000 ljudi na ušću Urala u Kaspijsko jezero, bori se sa poplavama i porastom nivoa vode u rijeci Tobol.

„Grad Kurgan će biti sljedeći jer nivo Tobola se ubrzava i raste“, rekao je guverner Kurgana Vadim Šumko. Poplavljene su i kuće u regiji Tomsk u jugozapadnom dijelu Sibira.

Munje i jake kiše ubile su najmanje 36 ljudi u Pakistanu, uglavnom poljoprivrednika, tokom tri dana, saopštili su u ponedeljak zvaničnici hitne pomoći, pošto je vanredno stanje proglašeno na jugozapadu zemlje. Većina smrtnih slučajeva vezana je za farmere koje su pogodili gromovi i bujice koje ruše kuće, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik regionalnog upravljanja katastrofama Arfan Kathia. On je napomenuo da se u narednoj sedmici očekuje još padavina.

Pakistanski premijer Shehbaz Sharif rekao je u televizijskom obraćanju da je naredio vlastima da požure sa pomoći pogođenim regijama, gdje su nabujale rijeke i iznenadne poplave također ozbiljno oštetile puteve.

U susjednom Afganistanu, u nedjelju su u velikim poplavama koje su nastale zbog sezonskih kiša poginule najmanje 33 osobe, a više od 20 osoba je povrijeđeno. Abdullah Janan Saiq, glasnogovornik vladine agencije za upravljanje katastrofama, rekao je da su bujične poplave pogodile glavni grad Kabul i nekoliko drugih provincija. On je rekao da je više od 600 domova oštećeno ili potpuno uništeno, sa stotinama hektara poljoprivrednog zemljišta uništeno i mnogo domaćih životinja ubijeno. Afganistanska meteorološka služba takođe je prognozirala više kiše tokom narednih dana u većem dijelu zemlje.

S druge strane svijeta, u Africi vladaju rekordne suše.

Afričke zemlje Zambija, Malavi i Zimbabve proglasile su stanje katastrofe, a suša je uništila njihove žetve. U maliju temperature se penju na 48 stepeni zbog čega dolazi do smrti mnogih stanovnika koji se ne mogu zaštititi od toplote. Širom Etiopije, Kenije, Somalije i autonomne regije Somaliland, 10,7 miliona ljudi suočava se s teškom gladi . Sve je veća zabrinutost da će se situacija znatno pogoršati, jer su padavine u martu i početkom aprila mjestimično bile veoma niske. Predviđaju se slabe padavine od aprila do juna, do kraja kišne sezone.

Naučnici su ozbiljnost suše u Africi pripisali klimatskim promjenama kao posljedicama ljudskih aktivnosti - i prirodnim vremenskim obrascima poput El Nina.

Kazahsatan ugrožen poplavama, sušom, skakavcima

Stručnjaci predviđaju jaku susu tokom godine u Kazahstanu. Osim toga, očekuje se da će skakavci napasti zemlju, a poplavne će biti još gora sljedeće godine. To kaže kazahstanski ekolog Dmitrij Kalmikov, koji je u intervjuu za Times of Central Asia objasnio da su klimatske promjene u regionu već nepovratne.
“Povećavaju se učestalost i intenzitet svih ekstremnih vremenskih pojava, uključujući sušu, poplave, katastrofalne padavine, oluje. Jednostavno rečeno, ovih pojava će, nažalost, biti više. Osim toga, vremenski obrasci u odnosu na godišnja doba se mijenjaju. Padavine dolaze u različito doba sezone nego što smo očekivali. Na primjer, prošle godine u augustu kiše su uništile i do 30% žetve u nekim regijama Kazahstana. Već sada postoje razočaravajuće prognoze. Ali dobro je imati vremena za pripremu.”
Trenutne oplave su pokazatelj nedostatka jasne prognose i upravljanja krizom, rekao je Kalmikov, navodeći da vlada ima informacije o količini snježnih padavina, smrzavanju tla i rezervama vlage. Ipak, nisu doneseni zaključci o ozbiljnosti rizika od visokog nivoa podzemnih voda.

“Svugdje u svijetu, čak i u zakonima o okolišu Kazahstana, to se naziva potrebom da se privreda prilagodi klimatskim promjenama koje su se već dogodile. To je deklarisano od strane Kazahstana na međunarodnom nivou, ali to nije ispunjeno. Doslovno sve treba promijeniti, uključujući poljoprivrednu praksu, upravljanje vodama, izgradnju i pripravnost za vanredne situacije. Ovo je evolucijski zakon – ako se vrsta ne prilagodi promijenjenim uvjetima, ne opstaje. Vrijeme je da djelujemo”, upozorio je on.
Očekuje se da će Kazahstan i Kina osnovati istraživački centar za borbu protiv suše. Akademije nauka dvije zemlje zajednički će proučavati probleme ekologije i zemljišnih resursa. Međutim, Kalmikov je skeptičan prema ovoj inicijativi, jer ne vjeruje u sposobnost vlasti da primjene praktičnu nauku u stvarnosti.

Fenomen El Niño

El Niño je fenomen zagrijavanja površinskih voda koje se odvija u ekvatorijalnoj zoni centralnog i istočnog Pacifika i peruanske obale koje utiče na cirkulaciju atmosfere širom svijeta. Obično dostiže vrhunac oko Božića, pa otuda i naziv fenomena El Niño. La Niña se odnosi na hladni ekvivalent El Niña.

El Niño i La Niña su suprotne faze prirodnog klimatskog obrasca širom tropskog pojasa Pacifika koji se u prosjeku ljulja naprijed-nazad svakih 3 do 7 godina. Zajedno se zovu ENSO, što je skraćenica za El Niño-Southern Oscillation. ENSO obrazac u tropskom Pacifiku može biti u jednom od tri stanja: El Niño, Neutral ili La Niña.

El Niño (topla faza) i La Niña (hladna faza) dovode do značajnih razlika u odnosu na prosječne temperature okeana, vjetrove, površinski pritisak i padavine u dijelovima tropskog Pacifika. Neutralno označava da su uslovi blizu njihovog dugogodišnjeg prosjeka.

El Niño i La Niña mogu povećati izglede za ekstremne vremenske prilike u različitim regijama svijeta. Predviđanje životnog ciklusa i snage El Niña i La Niñe ključno je za pomoć ljudima da planiraju, izbjegnu ili ublaže potencijalne štete u svakom sektoru društva, uključujući poljoprivredu, ribarstvo, energiju, vodu, transport i zdravstvenu zaštitu.