Izraelske oružane snage nastavljaju svoj nemilosrdni vojni odgovor nakon napada vojnog krila Hamasa sedmog oktobra, uzrokujući užasne patnje za dva miliona civila u Pojasu Gaze.
Broj djece ubijene u Gazi od sedmog oktobra sada je premašio godišnji broj djece ubijene u svjetskim zonama sukoba od 2019. godine, prema podacima organizacije Save the Children. Najmanje 3.195 djece je ubijeno u Gazi u izraelskim zračnim napadima, prema podacima palestinskog Ministarstva zdravlja. To je više od broja ubijene djece u oružanim sukobima u više od 20 zemalja svijeta tokom cijele godine, za prethodne tri godine.
Dok izraelski zračni napadi na Pojas Gaze nastavljaju odnositi ogroman broj žrtava, pripadnici Civilne zaštite nalaze se pred dvije mogućnosti: provesti sate pokušavajući izvući tijela ili ostaviti mrtve pod ruševinama i požuriti u druga područja kako bi izvukli one koji su su još živi. Kažu kako stotine leže mrtvi ispod srušenih zgrada.
S nedostatkom opreme za spašavanje i stalnom opasnođću od bpmbardovanja, iz Civilne zaštite kažu da slijede plan koji daje prioritet spašavanju žrtava koje su još uvijek žive u odnosu na izvlačenje tijela mrtvih. "Dođemo na ciljano mjesto, ako saznamo da ispod ruševina još ima živih, nastavljamo kopati dok ih ne izvučemo. Ali ako smo sigurni da su oni koji su ispod ruševina mrtvi, odlazimo na drugu ciljano mjesto", rekao je Khalil Saifan, član posade civilne zaštite, za MEE.
Najmanje 8.000 ljudi je ubijeno, velika većina žena i djece, otkako je Izrael pokrenuo nasilnu kampanju bombardiranja Gaze sedmog oktobra. Palestinsko ministarstvo zdravstva saoopćilo je da je od petka primilo najmanje 1.650 izvještaja porodica koje kažu da imaju nestale rođake pod ruševinama. Prema Ashrafu al-Qudri, glasnogovorniku ministarstva, oko 940 mrtve djece još uvijek je pod ruševinama svojih domova ili doma u kojem su njihove porodice potražile utočište.
Opća skupština UN-a podržala je velikom većinom – sa 121 glasom za, 44 suzdržana i 14 protiv – rezoluciju kojom se poziva na humanitarno primirje. Ali nema naznaka da je Izrael voljan to prihvatiti. Sve govori, štaviše, da neće dopustiti ni povećanje priljeva pomoći stanovništvu i da će pojačati svoju ofanzivu pojačanim kopnenim operacijama.
U ovakvom scenariju, iako je hitan pritisak da se smanje patnje civila, ne može se zaboraviti važnost razmišljanja o budućnosti koja će iz svega ovoga proizaći. Izraelski čelnici to moraju proučiti i jasno objasniti svojim građanima, Palestincima i svijetu šta namjeravaju učiniti i koji je cilj za koji traže podršku i solidarnost.
Izraelska vlada zacrtala je trofazni plan za postizanje "nove sigurnosne stvarnosti". Prvi je bombardiranje i kopneni manevri. Drugi će biti stabilizacija, da se eliminiraju Hamasova uporišta otpora. Treći bi uključivao “uklanjanje izraelske odgovornosti za život u Pojasu Gaze i uspostavu nove sigurnosne realnosti za građane Izraela”.
Ništa od ovoga nije ni blizu istinski održivom planu.
Sve ovo već izaziva bijes u svjetskom javnom mnijenju i posijat će još više mržnje. Izrael mora shvatiti da njegov vojni odgovor ne bi trebao uzrokovati toliko patnje civilnog stanovništva, ne samo zbog njih samih, već i zbog njih samih. Izuzetno je teško udariti na Hamas, kao što Izrael namjerava i čini, a da ne izazove patnju nevinih.
Izrael mora analizirati pozadinu ove krize. Prijetnje i napadi koje trpi desetljećima ne opravdavaju okupaciju, kolonizaciju i potpunu nezainteresiranost za pregovore. Važno je da se ponovno pridržava principa dviju država i bude spreman pregovarati s Palestincima koji su se odrekli nasilja.
Pretvaranje Gaze u ruševine možda bi moglo izbjeći kratkoročne rizike za Izrael. Ali srednjoročno i dugoročno, sijući mržnju među Palestincima i ogorčenje među njihovim saveznicima, to je velika prijetnja njihovoj sigurnosti. Izrael mora zaustaviti svoju vojnu ofanzivu i odreći se svake pomisli na nezakonitu okupaciju.
