Održana je zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, na čijem dnevnom redu je bilo niz zaključaka od zajedničkog interesa Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi.
Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, izrazio je zadovoljstvo jer su sjednicu, na kojoj su raspravili 32 tačke te otvorili niz raznih tema, održali u Zagrebu.
Kako je kazao, razgovarali su o saradnji u kontekstu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, apsorpciji evropskih sredstava, Trgovskoj gori, strukturnim projektima, pitanjima iz zdravstva, pitanjima odbrane...
Plenković je naveo da su razgovarali i o migracijama, upravljanju granicama, civilnoj zaštiti, obrazovanju...
"Hrvatska i Bosna i Hercegovina su u prošloj godini dosegle razmjenu u iznosu od četiri milijarde eura. To je za 50 posto više nego 2021. godine, što svjedoči o intenzivnim ekonomskim odnosima dvije zemlje. Unapređujemo sve infrastrukturne projekte koji će bolje povezati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, od mostova, cesta, boljeg upravljanja graničnim prelazima do činjenice da članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru i europrostoru treba pomoći Bosni i Hercegovini, a ne predstavljati barijeru za njene građane", pojasnio je Plenković.
Istakao je da je od posebnog interesa projekat Južne plinske interkonekcije.
"Želimo investirati u plinovode koji bi od Dugog polja išli prema Zagvozdu, Imotskom, a zatim u Bosnu i Hercegovinu. Na taj način bi pomogli plinifikaciju tog dijela Bosne i Hercegovine. Želimo da se taj projekat u godinama koje su pred nama realizuje. Dotakli smo se pitanja sukcesije i pitanja zračne luke u Trebinju, pitanja koja se tiču imovinsko-pravnih odnosa... Nema teme koja nije bila raspravljena na sjednici", kazao je Plenković.
Dotakao se i podrške Hrvatske Bosni i Hercegovini kada je riječ o članstvu u Evropsku uniju.
"Deset godina članstva u EU daje nam za pravo da možemo naše iskustvo i ono na čemu smo radili u proteklom razdoblju s puno dobre volje nastojati sugerisati u procesu pregovora i reformi nama prijateljskoj Bosni i Hercegovini. Članstvo u EU za Hrvatsku je značilo veliki transformativni proces, dalo je okvir za reformske napore. Sva ta iskustva Hrvatska je spremna prenijeti Bosni i Hercegovini, naravno, uz očekivanje da se razriješe i prehodna pitanja. Pitanja poput ustavnih reformi, reformi Izbornog zakona koje su temelj funkcioniranja svake države i vjerujemo da će po tom pitanju dogovori u BiH biti plodonosni u narednom razdoblju", kazao je Plenković.
"Taj problem svakako treba riješiti, naša pozicija je stalna. Politika koju Vlada RH vodi prema BiH je pozitivna. Kreiramo ozračje koje će omogućiti da se ovi problemi riješe", kaže Plenković.
Dvije vlade su raspravljale i o zbrinjavanju radioaktivnog otpada u Čerkezovcu na Trgovskoj gori, pitanju koje opterećuje odnose dviju država.
"Što se tiče otvorenih pitanja, njih naravno u odnosima zemalja uvijek ima, pogotovo ako su susjedne zemlje. Što se tiče Trgovske gore, htio bih kazati nekoliko riječi da javnost i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini dobije konkretne detalje. Riječ je o lokaciji na Banovini, koja je šest kilometara jugozapadno od Dvora na Uni, a dva kilometra od bh. granice. Tamo bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad, onaj koji vrlo malo zrači. Nama nije poznato da je bilo gdje došlo do nekoga incidenta, u zemljama koje su imale slična odlagališta. Radilo bi se da je seizmički otporan kao i od kontaminacija podzemnih voda. Radioaktivni otpad tamo bi bio čvrst. Hrvatska bi kada bi se gradilo, primijenila sve standarde, kako prema sebi tako i prema BiH", kazao je Plenković.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, kazala je nakon sjednice da je cilj bio da jačaju i naglase dobrosusjedske odnose.
"Sjednica je za mene jedan vid bilateralne saradnje. Za mene je važno da smo prešli 32 tačke i pod temom razno otvorili sva pitanja koja su bila od interesa i za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Sjednica je prošla u radnoj i pozitivnoj atmosferi. Cilj je da bio da jačamo i naglasimo naše prijateljske i dobrosusjedske odnose. Ovim pitanjima i dnevnim redom smo izrazili našu namjeru i volju u rješavanju svih otvorenih pitanja", navela je Krišto.
Kako je kazala, razgovarali su o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, pitanju sukcesije u duhu prijateljskih odnosa.
Krišto je izjavila da su dali podršku i velikom broju infrastrukturnih projekata, odnosno sporazuma.
Kao važne teme istakla je, između ostalih, i sporazum o rekonstrukciji mosta Brčko - Gunja i novih mostova preko rijeke Save, kao i brojnih modernizacija cesta i željezničke pruge.
Sklopljen je i novi ugovor o pograničnoj saradnji koji uključuje izgradnju novih graničnih prelaza i pretvaranje povremenih i stalne prelaze. Razgovarali su i o zbrinjavanju radioaktivnog otpada.
Smatra da je spremnost da se na zajedničku sjednicu stave ova pitanja snažan iskorak.
"Da smo spremni aktivnije raditi. Na ovom pitanju rade stručni timovi. Razgovarali smo da se nastavi saradnja", kazala je Krišto.
Osvrnula se i na reformu Izbornog zakona u BiH.
"To je pitanje koje još uvijek opterećuje odnose i političke prilike pa i rad institucija unutar Bosne i Hercegovine. Još uvijek imamo u Bosni i Hercegovini da jedan narod bira drugom narodu političke predstavnike u institucijama. To su pitanja koja u Bosni i Hercegovini trebamo riješiti kao prioritetna kako bismo napravili snažan iskorak i po drugim pitanjima koja se tiču i vladavine prava i socio-ekonomskih reformi, a čime bi i evropski put Bosne i Hercegovine bio ubrzaniji", dodala je Krišto.
