„Sa dubokim žaljenjem zaprimio sam vijest o smrti bivšeg američkog senatora Joea Libermana, istinskog prijatelja Bosne i Hercegovine“, napisao je jutros na svom Facebook profilu Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

„Njegova posvećenost miru i pravdi u najtežim trenucima za Bosnu i Hercegovinu bila je neprocjenjiva, ostavivši u našoj regiji trajni pečat. Njegovo oštro protivljenje embargu na oružje, tada nametnutom našoj zemlji, pomoglo je Bosni i Hercegovini da se odupre agresiji i da odbrani svoju slobodu, suverenitet i integritet. Njegova hrabra podrška u borbi protiv nepravde i njegova upornost u zagovaranju pravednih rješenja ostavili su neizbrisiv trag u srcima mnogih, a Bosni i Hercegovini mir“, nastavio je, zaključujući: „Njegova nasljeđa, kao što je Zakon o odbrani BiH te rezolucija o počinjenom genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, za čija se usvajanja neiscrpno zalagao, neka budu inspiracija za buduće generacije u borbi za pravednost i pomirenje.“

Joe Lieberman, bivši američki senator i potpredsjednički kandidat preminuo je u 82. godini. Lieberman, ortodoksni Jevrej, bio je prvi jevrejski popredsjednički kandidat na nacionalnoj listi Demokrata 2000. godine kada je izazvao Ala Gorea. Odlučan pristaša Izraela, Lieberman je bio poznati glasni zagovornik rata u Iraku 2003. koji je na kraju bio uzrok njegovih neuspjelih predsjedničkih ambicija 2004. i konačnog odbijanja od strane demokrata iz Connecticuta 2006. Lieberman je na kraju postao nezavisan, optužujući članove Demokratske stranke da govore “eksplicitno antisemitske stvari”, podsjeća izraelski list Haaretz.

Također je pohvalio odluku Donalda Trumpa da premjesti američku ambasadu u Izraelu u Jerusalem što je bio potez koji su demokrati naširoko ismijavali. Najavljujući da se neće kandidirati za ponovni izbor 2012., Lieberman je emotivno govorio o tome šta za unuka jevrejskih imigranata znači biti razmatran za ulogu popredsjednika. “Ne mogu a da ne razmišljam o svoja četiri djeda i bake i putovanju koje su prošli prije više od jednog stoljeća”, rekao je. “Čak ni oni nisu mogli sanjati da će njihov unuk postati senator Sjedinjenih Država i, usput, kandidat za potpredsjednika koji probija barijere.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pohvalio je Liebermana kao "uzornog javnog službenika, američkog domoljuba i neuporedivog prvaka jevrejskog naroda i jevrejske države".

Godine 1998. održao je govor u kojem je kritizirao predsjednika Billa Clintona zbog njegove afere sa pripravnicom Monicom Lewinsky. Svog bivšeg prijatelja nazvao je "nemoralnim" i rekao da je Clinton "oslabio" predsjedništvo. Govor je izazvao šok ali je također odbio pozive na Clintonovu smjenu s dužnosti.

U julu 1995. godine zajedno sa senatorom Bobom Doleom predložio je zakon kojim se od Clintona zahtijevalo da prekine učestvovanje SAD-a u embargu UN-a kojim se zabranjuje opskrba Armije RBiH oružjem. Dole i Lieberman predvodili su većinu senatora i kongresmena koji su vjerovali da je embargo pogrešan i da ga treba ukinuti i nisu prihvatali argumente Clintonove administracije da bi ukidanje embarga naštetilo NATO-u, proširilo i "amerikaniziralo" rat i dovelo do još većih žrtava.

Podsjetili su Clintona da se i sam zalagao protiv embarga tokom kampanje 1992. i obećao da će ga ukinuti odmah po preuzimanju dužnosti. On je bio taj koji je poslao Warrena Christophera u Europu u maju 1993. s prijedlogom da se ukine embargo i osiguraju zračni udari kao podrška bosanskohercegovačkoj vladi. Nažalost, Clinton je i tada pokazao kukavičluk i pristao je na zahtjeve evropskih saveznika da embargo ostane na snazi. Nakon Agresije zalagao se za Bosnu i Hercegovinu, njegova podrška bila je ključna za usvajanje rezolucija u oba doma američkog Kongresa kojima se obilježavalo sjećanje na Genocid u Srebrenici. Kasnije je bio taj koji je okupio Republikance da podrže Clintonove vojne akcije na Kosovu.

Nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kao i mnogi drugi demokrati, Lieberman je čvrsto podržavao „rat protiv terora“. No dok su mnoge njegove demokratski kolege kasnije požalile zbog svoje odluke, on je ostao pri njoj i čak ju je učinio ključnim dijelom svoje predsjedničke kampanje 2004. godine. Bio je ogorčen kada je Gore, koji se protivio ratu, te godine podržao Howarda Deana za predsjednika.

Lieberman je rođen kao sin Henryja, koji je vodio trgovinu alkoholnim pićima i Marcije. Njegovi djed i baka po ocu emigrirali su iz Poljske, a njegovi djed i baka po majci bili su iz Austro-Ugarske. Postao je prvi član svoje porodice koji je diplomirao na fakultetu. Imao je diplomu političkih nauka i ekonomije na Univerzitetu Yale 1964. godine a diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu Yale 1967. Lieberman je prvi put izabran u Senat Sjedinjenih Država 1988. godine, dva puta se ženio. On i njegova prva supruga, Betty Haas, vjenčali su se 1965. i imali dvoje djece, Matta i Rebeccu; par se razveo 1981. Godine 1983. oženio je Hadassah Freilich Tucker, koja je prethodno bila u braku s rabinom Gordonom Tuckerom, bivšim višim rabinom Temple Israel Centera u New Yorku.

Iza sebe je ostavio suprugu, sina i kćer te posinka, rabina Ethana Tuckera.