U ponedjeljak 26. septembra 2022. godine, u 96. godini života, u Dohi je umro dr. Jusuf al-Karadavi, jedan od najvećih savremenih islamskih autoriteta. 

Karadavi je bio osnivač i višegodišnji predsjednik Unije islamskih učenjaka. Predsjedavao je Evropskim vijećem za fetve i učestvovao u radu mnogih drugih institucija i skupova. Karadavi je 2008. godine bio na trećem mjestu među 20 ličnosti na listi najutjecajnijih mislilaca svijeta, u istraživanju koje su sproveli časopisi Foreign Policy i Prospect.

ALIM I BORAC ZA LJUDSKA PRAVA

Malo je ličnosti u savremenom islamskom svijetu koje su kroz svoje djelovanje zadobili toliku popularnost u muslimanskim masama, ali i u intelektualnim krugovima. Malo je islamskih učenjaka koji su bili tako direktni i dostupni u komunikaciji s vjernicima, a posebno s omladinom. Malo je savremenih islamskih učenjaka koji su kroz svoje stavove dokazivali razumijevanje za izazove, probleme i potrebe muslimana u njihovoj svakodnevici. Malo je među ulemom onih koji podjednako razumiju stanja muslimana u većinskim arapskim, odnosno muslimanskim državama, ali i specifičnosti onih muslimanskih zajednica koje su manjina ili useljenici. Malo je alima koji su podjednako djelovali u različitim islamskima naukama (pravo, tumačenje Kur'ana i hadisa, vjerovanje, ekonomija, politika...). Malo je alima koji su jasno i otvoreno kritikovali tiransku i nasilnu vlast, a podržavali one koji afirmišu srednji put razumijevanja islama i njegovu sveobuhvatnost. Sve navedeno i mnogo više od ovoga bio je šejh Jusuf Karadavi u svom govoru, pisanju, djelovanju, koje je trajalo gotovo jedno stoljeće.

Dr. Karadavi se rodio 1926. godine u zapadnom dijelu Egipta dok je on još bio pod britanskom kolonijalnom upravom. Odrastao je kao siroče, a o njemu se brinuo amidža. Njegove intelektualne sposobnosti su rano prepoznate. Uporedo s njegovim akademskim putem išla je njegova borba za pravednije društvo, zbog čega je stekao mnogo neprijatelja. Kratko je radio i kao imam i hatib, gdje je brzo stekao popularnost, posebno kod omladine. Zbog političkih okolnosti, napušta Egipat i od 1961. godine živi u Kataru.

Britanci su istjerani, kralj je svrgnut, mijenjali su se diktatori kojima se tepalo da su predsjednici, a borba Karadavija za slobodni Egipat nije prestala. Njegova radost bila je najveća u kratkom mandatu jedinog legitimnog predsjednika Egipta Muhammeda Mursija. Sisijev diktatorski režim ga je čak osudio na smrt i utamničio njegovu kćerku.

Dvostruki aršini Zapada su se pokazali i u odnosu prema Karadaviju, kojeg su pojedine države, političari i institucije proglašavali zajedno s pokretom Muslimanska braća teroristima. Taj diskurs je posebno bio naglašen za vrijeme Trompove administracije. Takve stavove ćemo bolje razumjeti ako se podsjetimo da su Muslimanska braća i većina uleme koja je stasala u pokretima obnove nakon ukidanja hilafeta bila izrazito antikolonijalno nastrojena u svojoj borbi za ljudska prava potlačenih muslimanskih naroda.

Nažalost, ni bosanskohercegovačka javnost nije bila imuna na iznošenje neutemeljenih stavova o dr. Karadaviju. Takva pisanja su bila intenzivnija tokom njegovih posjeta kada se sastajao s našim vjerskim, akademskim, ali i političkim predstavnicima. Česte medijske špekulacije u bosanskohercegovačkoj, ali i regionalnoj javnosti su povezivale Karadavija kao duhovnog vođu Muslimanske braće i Bakira Izetbegovića u cilju diskreditacije Alije Izetbegovića, Stranke demokratske akcije i Bošnjaka u cjelini. Njegova zadnja posjeta Sarajevu bila je 2013. godine u sklopu zasjedanja Evropskog vijeća za fetve. Tada je u izjavi za Anadoliju rekao da je “Bosna svaki put kad dolazi sve ljepša”. 

AFIRMACIJA ISLAMA KAO SVEOBUHVATNOG KONCEPTA ŽIVLJENJA

Dr. Karadavi je bio autor oko 200 knjiga iz različitih naučnih polja, a mnoge od njih u cjelini ili dijelovima su prevedene na bosanski jezik. Također, mnogi njegovi medijski nastupi su kroz formu članaka prevedeni i kasnije publikovani u formi knjige. Pri kraju je izdavanja njegove doktorske disertacije o zekatu kroz saradnju Ureda za zekat Islamske zajednice i Asocijacije za kulturu, obrazovanje i sport – AKOS.

Dr. Muharem Adilović, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici, u izjavi za Stav ističe da je smrt dr. Karadavija veliki gubitak za cijeli muslimanski ummet. Dr. Adilović je godinama prevodio nastupe dr. Karadavija u emisiji Šerijat i život na Al Jazeeri.

“Rad dr. Karadavija je odlikovala inovativnost s posebnom senzibilnosti za savremeni kontekst življenja muslimana, što je bilo izuzetno vrijedno i fascinantno. Danas možemo svjedočiti da nam ponestaje stavova, mišljenja, analiza islamskih učenjaka koji razumiju savremene potrebe muslimana. To je veliki problem i hendikep koji smo u proteklom vremenu jako dobro kompenzirali upravo kroz rad šejha Karadavija”, kaže za Stav dr. Adilović.

Njegove riječi “veliki broj šejhova i učenjaka živi u knjigama, a ne u stvarnosti, to je zato što su čitali samo knjige klasika, ali ne i knjigu života, zbog toga su njihove fetve kao da su iz mezarova izvađene”, na najbolji način odražavaju razumijevanje potreba današnjih muslimana i kritika onih koji su zarobljeni u prošlosti.

“Njegovi stavovi su bili u skladu s vremenom, a to je osnovna dužnost muslimanskih učenjaka da njihove fetve, analize i djelovanje bude u skladu s potrebama muslimana, okolnostima  vremena i mjesta u kojem žive. Karadavi je bio nevjerovatan primjer uspješnog alima koji razumije kontekst vremena u kojem djeluje. Pored navedenog, njegova osnovna karakteristika je bila da je bio nadteritorijalan. Naime, svi mi smo uokvireni ili ograničeni nekim običajima, prostorom, pogledom na svijet i kontekstom življenja. Karadavi je bio univerzalan, globalan, bio je neko ko razumije stanje muslimana u Kanadi, zapadnoj Evropi, sjevernoj Africi, Bliskom istoku, tamo gdje su muslimani većina ili manjina. Kada čitate njegove knjige i fetve, imate dojam kao da je naš, kao da je s naših prostora jer je razumijevao savremene okolnosti muslimana u cijelom svijetu. Postavlja se pitanje nakon njegova odlaska ko može da popuni tu veliku prazninu”, dodaje dr. Adilović.

Saradnja dr. Karadavija i Al Jazeere je povećala popularnost obiju strana u muslimanskom svijetu.

“Kada je u pitanju njegov medijski rad, zaista je to pravi primjer avangarde. To je novo područje koje je on otvorio. Ljudi su imali priliku da gledaju i razgovaraju o svojim problemima sa šejhom kroz direktni TV prijenos. To je bio pravi medijski bum, a moja namjera je bila da kroz prevođenje tih emisija prenesem tu živost i aktuelnost koja je bila dominantna u njegovim nastupima. Takvi tekstovi su imali izuzetan pozitivan utjecaj u našem društvu”, ističe dr. Adilović.

Dr. Šefik Kurdić smatra da je Karadavi simbol učenjaka koji je bio daleko od skuta vladara, pa je, zbog toga, bio uskraćen čak življenja u svojoj domovini.

“Rijetki su danas intelektualci koji nisu podlegli materijalnom blještavilu i koji nisu savili kičmu pred današnjim faraonima! Jedan od njih je, svakako, bio ovaj velikan koji je, i pored ovih iskušenja, očuvao moralnu čistotu i jak karakter i kao takav otišao na obračun svome Gospodaru”, poručio je dr. Kurdić.

“Usudit ću se kazati, na osnovu mog iskustva s njegovim tekstovima, emisijama i knjigama, rahmetli šejh Karadavi je prava slika tradicionalnog islamskog učenjaka savremenog razumijevanja života i stvarnosti. Njegovo preseljenje na Ahiret nije kraj zadaće i misije koju je za života obavljao, a ona se ogleda u promovisanju umjerenosti, zdravom osjećaju za stvarnost i ispravnom razumijevanju islamskih normi i vrijednosti”, rekao je za Stav Omer Sikira, glavni imam Medžlisa Vitez.

Karadavi nije bio klasični alim usko ograničen u određenu nauku i odvojen od stvarnosti.

“Šejh el-Karadavi bio je orijentir kako muslimanskim intelektualcima, tako i običnim ljudima, naročito kada su u pitanju savremeni problemi i dileme. On nije bio konvencionalni učenjak, interesovale su ga sve pore društvenog života, od politike i ekonomije do umjetnosti i bezbjednosti. Bio je kamen spoticanja svim ekstremistima. Dugo će muslimanski svijet čekati nekog  poput šejha Jusufa el-Karadavija. Daj Bože da griješim”, kazao je za Stav Džemo Redžematović, glavni imam Medžlisa Podgorica i Nikšić, prevodilac više djela Karadavija.

Dr. Semir Rebronja, profesor arapskog jezika na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, smatra da je Karadavi pozivao u cjeloviti islam, koji obuhvata vjerovanje i zakon, ibadet i ophođenje s ljudima, etiku i etičke vrijednosti, ahiret, kulturu i civilizaciju, zajednicu i državu.

“El-Karadavi je promovisao sve vrijednosti; od fikhuz-zekata, kao njegove doktorske disertacije, preko fiha prioriteta, suneta, džihada, porodice, do, evo, Enciklopedije islamskog odgoja i ovih dana je izašla knjiga Fikhus-salati kao kruna intelektualnog i umnog promišljanja i iskustava. Između ostalog, preveo sam s kolegama i Enciklopediju islamskog odgoja i bio sam fasciniran. El-Karadavi je pisao ovu knjigu prije nekoliko godina i intelektualna zrelost, temeljitost i mudrost zrače na svakoj strani knjige. El-Karadavi nudi novine, nije samo pretakao s jednog na drugi papir, već čitalac, pogotovo na arapskom jeziku, ostaje frapiran mislima i mudrostima koje piše”, ističe dr. Rebronja.

Karadavi je pomjerao granice u islamskim naukama i uvodio je nove termine i discipline.

“On je bio začetnik novog fikha; medicinskog, ekonomskog, političkog, pa i fikha manjina 'fikh el-akallijat'. Uvijek je tražio rješenja za ovo vrijeme”, smatra Salih Haušić, profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi.

“Jako je puno stvari koje su me fascinirale kod šejha Karadavija. Ovom prilikom ću izdvojiti samo dvije. On je jako dobro poznavao klasične islamske znanosti, ali s druge strane, odlično je poznavao savremene znanosti i kontekst u kojem živimo.  Bio je hafiz Kur’ana, znao je desetine hiljada hadisa i neka djela napamet, napisao je knjige iz gotovo svih islamskih oblasti. Poznavao je savremene znanosti i kretanja u svijetu. On je sve to spajao i zbog toga je bio omiljen među muslimanima. Godinama je predsjedavao Evropskim vijećem za fetve jer je na osnovu svog iskustva vrlo dobro poznavao okolnosti u kojima žive muslimani na zapadu i davao je odgovore na njihove izazove”, ističe dr. Ahmed Adilović, travnički muftija.

Karadavi je čitav svoj život promovirao srednji put razumijevanja islama, ali i dijalog s različitim frakcijama koje su nastale iz islama i s pripadnicima drugih religija.

“Druga bitna njegova karakteristika je afirmacija koncepta vesattije. Bio je protivnik svakog ekstremizma, pretjerivanja i popuštanja u svakom pogledu. Kritikovao je one koji su bili zarobljeni u klasičnim knjigama i stavovima, a nisu uvažavali savremeni kontekst, ali i one koji nisu dovoljno poznavali klasična djela”, zaključuje muftija Adilović.