Budući da nema planova za izgradnju novih reaktora, to će ovu evropsku državu učiniti tek drugom nacijom u svijetu, odmah nakon Italije, koja će zatvoriti sve postojeće nuklearne reaktore bez izgradnje novih. Kao što grafikon pokazuje, ostatak svijeta još nije spreman da se odrekne ovog izvora energije.
Posebno je Azija i dalje znatno oslonjena na nuklearnu energiju, čak i uz nuklearnu katastrofu u Fukušimi koja se dogodila 2011. godine i još vidljive posljedice te katasrofe čak i u susjednim regijama. Japan još ima 33 reaktora u funkciji, dok su prijedlozi, planiranje ili izgradnja počeli za dodatnih jedanaest, prema podacima Svjetske nuklearne asocijacije. Indija planira utrostručiti broj nuklearnih elektrana na ukupno 72, dok je Kina predložila izgradnju 168 novih reaktora uz 18 u izgradnji i 37 u planu, što bi predstavljalo povećanje od 337 posto. Sveukupno, 35 reaktora širom Azije je u izgradnji, dok je Evropa na drugom mjestu sa 15 elektrana.
Dok bi stalno povećanje potrošnje energije i nedostatak fosilnih goriva poput uglja, sirove nafte i plina mogli učiniti nuklearnu energiju održivom, čistom opcijom na papiru, tehnologija i dalje predstavlja mnogo rizika, posebno kada je u pitanju ispravno odlaganje i skladištenje visoko radioaktivnih otpadnih proizvoda i stanje starijih postrojenja. Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju, dvije trećine od 441 trenutno aktivne nuklearne elektrane starije je od 30 godina, što je činjenica zbog koje bi trebalo razmisliti barem o remontu tih elektrana umjesto o izgradnji novih.
