Za novi „Stav“ govori Aida Obuća, premijerka Bosansko-podrinjskog kantona Goražde koja predstavlja još jedan je dokaz da žene u Bosni i Hercegovini mogu vrlo uspješno obavljati izuzetno složene i odgovorne političke zadatke. Ova diplomirana pravnica najprije je bila predsjednica Skupštine BPK Goražde, a od proljeća 2019. godine nalazi se na mjestu premijera ovog kantona smještenog na istoku naše države, što ju je učinilo prvom ženom na premijerskoj poziciji u njegovoj historiji. Ona se trenutno nalazi i na čelu Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije BPK Goražde, ali i u predsjedništvu ove političke organizacije.
“Kada se osvrnem na tu 2019. godinu, u vrijeme mog imenovanja, i kada uzmemo u obzir sadašnje vrijeme, mogu s ponosom reći da je ogroman broj stavki koje su navedene u ekspozeu i realizirane. Najznačajnija stvar koju sam tada istakla je bila da ćemo mi svojim radom i trudom BPK Goražde učiniti finansijski stabilnim. Znate, preuzimanjem mandata budžet našeg kantona bio je deficitu čak deset miliona KM. To je akumulirani budžet koji smo mi zatekli. Dakle, u ovom periodu uspjeli smo u potpunosti sanirati deficit i nakon ove tri i po godine imamo budžetski suficit, redovno se isplaćuje sve propisano”, kaže premijerka Obuća.
Umro je Tomislav Šipčić, zločinac bez optužnice i general koji je ubijao sarajevsku djecu, spalio Vijećnicu i tvrdio da “muslimani bacaju Srbe lavovima” U ovdašnjoj je javnosti poprilično nezapaženo prošla vijest da je u srbijanskom Vrbasu, u 83. godini života, u dubokoj penziji, preminuo general bivše JNA Tomislav Šipčić. Bio je jedan od prvih zapovjednika Sarajevskog korpusa Vojske Rs-a, pod čijom je komandom opsjedano i spaljeno Sarajevo. Dr. sc. Zilha Mastalić-Košuta, viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu, piše o ubijenoj djeci Sarajeva, krvavom tragu koji je za sobom ostavio Šipčić, general koji nikada nije odgovarao za svoje zločine.
O izigravanje mučenika pred stranim faktorom, piše Uzeir Alispahić u tekstu „Baš je (Adnan) šteta da su Murphy, Sattler i Schmidt pristali da budu neki novi Tito“.
„Njegov poltronski mentalitet, koji je više puta ovjeravan kod stranačkog šefa, preslikava se i na 'strani faktor' koji je prisutan u Bosni i Hercegovini. Adnan Šteta, ukoliko je dobio prijetnje, treba prije svega to prijaviti našim institucijama, a jako zabrinjava da on o tome izvještava Murphyja, Sattlera i Schmidta. Šteta cijeli pravosudni sistem ignorira, te i zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast 'vidi' u strancima koji očito drže leđa 'Trojci'. Da li to Šteta traži od međunarodne zajednice da uvede verbalni delikt kao u vrijeme komunizma, uz preporuku hotelskog smještaja na Golom otoku, ili u najboljem slučaju nekoliko godina zeničkog zatvora za 'brbljive'? Teško će se neokomunisti poput Štete naviknuti na osnovni demokratski princip – slobodu govora, ali nas čudi da su demokrate Murphy, Sattler i Schmidt pristali da budu neki novi Tito“, piše Alispahić, a na temu političkog poltronstva i navodnog svađanja bošnjačke politike sa Zapadom se osvrnuo i glavni urednik „Stava“ Filip Mursel Begović.
„Čini se da je pozicija poltrona upravo jedna od izbornih strategija politika okupljenih oko Bećirovića. No, za SDA od njenih početaka nije postojalo dileme hoćemo li odabrati Istok ili Zapad, jer očigledno smo i jedno i drugo, a geografski prirodno jesmo Zapad. Ovakva retorika 'jedanaestorke' posve je istovjetna srpsko-hrvatskim ratnohuškačkim tezama o potrebi odbrane Evrope od podivljalih bošnjačkih mudžahedina kojih je, eto, prema Kolindi bilo čak deset hiljada na granici s Hrvatskom, kao i teza o tome da neko želi zelenom transferzalom na more u Neum. Ko? Valjda se Turci zaželjeli Neuma, je l’? Malo im Egejsko, Crno i Mramorno more, malo im Mediteran, malo im Bosfor i Dardaneli? Od Fuada Kasumovića i Fahrudina Radončića do Konakovića, Nikšića i Kojovića pokušava se nametnuti da 'nas SDA svađa sa Zapadom', da nas 'svađa s Jevrejima', svjesno se pristajući na kapitulaciju i bez ikakvog razumijevanja da to nije pitanje relacije Istok – Zapad, nego pitanje očuvanja države i bošnjačkog naroda. A država nije ni na Istoku ni na Zapadu, ona je podno nas, iznad nas i u nama samima“, piše Begović.
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNIK
Filip Mursel Begović: Ambasadorčad i kolonizirani um Denisa Bećirovića
POLITIKA
Uzeir Alispahić: Baš je (Adnan) Šteta da su Murphy, Sattler i Schmidt pristali da budu neki novi Tito
Aida Obuća: Uvijek sam rušila stereotipe o ženama u politici i kadrovima SDA (INTERVJU/Razgovarao: Mirza Abaz)
Uzeir Alispahić: Za Konakovića nema konkursa, najbolji su podobni
Armin Hodžić: Zašto je uloga Bošnjaka u političkom životu Hrvatske na povijesno niskoj razini
Zilha Mastalić-Košuta: Umro Tomislav Šipčić, general koji je ubijao sarajevsku djecu, spalio Vijećnicu i tvrdio da “muslimani bacaju Srbe lavovima”
Adnan Pejčinović: Velika odluka u rukama male političke partije
Alma Arnautović: Potraga za Edžmelom završila tragično
Fikret Muslimović: Alijina taktika bila je pregovarati gdje god možemo, ali i ratovati ako moramo
Amir Telibećirović: Zašto navijači pjevaju morbidnu pjesmu grupe koja je podgrijavala srpski nacionalizam osamdesetih
Bojan Budimac: Türkiye jača svoju energetsku sigurnost
Osman Softić: Permanentna politička kriza u Iraku
Nedim Hasić: Salman Rushdie - Provokator i bogohulnik ili žrtva vlastitog “magičnog realizma”
KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Komšija, u kojoj si ti sekti (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Utvrde i zapovjednici (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Šabački četnici koji više nikada neće otići na vašar (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Dekukija – jedna zvijezda koja je hodila zemljom i osvjetljavala put duhovnim tragaocima (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/ Priredio Šaban Gadžo)
DRUŠTVO
Alen Kalajdžija: Glas “h” kao specifičan pečat bosanskog jezika
Sanadin Voloder: Stolac - najljepši bošnjački feniks
Bajro Perva: Sakiba je žena borac, žena heroina, čitanje knjiga joj je putovanje svijetom
Izet Perviz: Progon u sjedištu udruženih zločinaca
Jasmin Grošić: Sjećanje je put za opstanak (O knjizi Elmedine Muftić)
Ammar Kulo: Množenje razlomaka i kroše u lijevo uho
Esad Rahić: Na mjestu džamije Miloš Obrenović htio je izgraditi pivaru, danas je tu kafana “Balkan”
Izet Perviz: Ondje gdje šušti so
KULTURA
Kenan Šurković: Prepisivačka djelatnost smatrala se harizmom bosanskog čovjeka
Almir Zalihić: Haiku podno Hajle (O Hamdiji Kalaču)
Amina Šećerović-Kaşli: Učenicima nagradni obilazak turskih gradova
