U Uvodniku urednik Stava Filip Mursel Begović podsjeća na uvjerenje Safvet-bega Bašagića iz njegove doktorske disertacije da su upravo oni koje mi danas slavimo kao vinovnike bošnjačkog preporodnog doba, ustvari, “mlitav i kukavan narod”, za razliku od slavnih pređa kojih, po njemu, tada nisu bili dostojni.

“Pisao je ovo Bašagić vjerojatno oduševljen i pod utjecajem svih značajnih imena koje je pronašao i leksikonski sistematizirao te ih uvrstio u svoje kapitalno djelo Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti” Dakle, naš preporoditelj živi u trenutku prijelaza iz jednog vremena u drugo, iz jednog civilizacijskog koda u drugi, u kojem Bošnjaci postaju hamali austrougarske kolonijalne uprave, u kojem se po Bosni i Hercegovini planski masovno naseljavaju katolici, u kojem je ukinut bosanski jezik, u kojem su Bošnjaci vjerska grupa bez nacionalnog imena, u kojem svaki višak slobodne misli potpada pod carsku cenzuru.”

Nedim Hasić u tekstu “Konzulati u osmanskoj Bosni: Prvi su bili Francuzi već tri stoljeća iz ambasada rovare po Bosni” iznosi historijski pregleda djelovanja predstavnika velikih stranih sila  Bosni i Hercegovinu.

"Krajem 18. stoljeća u Bosni se otvaraju prvi konzulati. Kako je to vrijeme slabljenja Osmanskog carstva, strane države, u prvom redu Francuska, Rusija i Austrija, nastoje iskoristiti takvo stanje, proširiti vlastite posjede te pojačavaju svoje akcije prema Osmanskom carstvu. Formiranjem Ilirske provincije, Bosanski ejalet postao je granica prema Francuskoj, čime dolazi do življe trgovine između istoka i zapada. Time je Bosna dobila izuzetno veliki značaj te se u njoj otvaraju prva diplomatska predstavništva."

O centralnoj temi ovog braju izuzetno zanimljive tekstove napisali su Faris Nanić, Bojan Budimac, Osman Softić, Sead Omeragić, Vahidin Preljević i Jasmin Hodžić.

U ovom broju možete čitati i razgovore s ministrom pravde Republike Türkiye Yılmaz Tunç i Adnanom Hamidovićem Frenkijem.

O ovim i ostalim temama kojima se bavi ovomjesečni “Stav” saznajte iz sadržaja:

FILIP MURSEL BEGOVIĆ: A sad allahimanet, i ko zna gdje i ko zna kad...
SEAD OMERAGIĆ: Bosno moja izvarana
TÜRKIYE YILMAZ TUNÇ: Izrael se ponaša kao teroristička organizacija, a ne kao država (Razgovarala: Amina ŠEĆEROVIĆ KAŞL)
ADNAN HAMDOV PEJČINOVIĆ: Vitalizam – duhovna podloga “trojke”
NEDIM HASIĆ: Prvi su bili Francuzi već tri stoljeća iz ambasada rovare po Bosni
FARIS NANIĆ: Život pod kolonijalnim mentalitetom
OSMAN SOFTIĆ: Epistemologija jednog kolonijalizma koji još nije poražen
BOJAN BUDIMAC: Globalizacija kao ponovna kolonizacija svijeta
JASMIN HODŽIĆ: Kratka skica za sliku srpskog jezičkog imperijalizma u njegovim početnim koracima
NEDIM HASIĆ: Austro-Ugarskoj je kolonizacija uspjela samo u Bosni
SEAD OMERAGIĆ: “Velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo”
VAHIDIN PRELJEVIĆ: Politika kolonizacije i postimperijalno nasljeđe Bosne i Hercegovine
JAKUB SALKIĆ: Bosna je predivna iz zraka
VELID HODŽIĆ: Oslikavanje džamija – između tradicije i savremenosti (Razgovarao: Kenan ŠURKOVIĆ)
NEDIM HASIĆ: Ćuprija, a brod
ALEN KALAJDŽIJA: Tri mušketira na Univerzitetu u Jedrenu
AJDIN HUSEINSPAHIĆ: Knjiga koju s(a)vjestan Bošnjak treba pročitati
SANADIN VOLODER: Stotinu biografija članova organizacije “Mladi Muslimani”
ALEN KALAJDŽIJA: Civilni konvoj u vojnoj opstipaciji
ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE: U ovakvom vremenu za mene je bitno da zauzmem jasan stav i da kažem na čijoj sam strani (Razgovarao: Jakub SALKIĆ)
DŽEKO HODŽIĆ: Za dobro koje se bori protiv zla, za vraćanje dostojanstva čovjeku