Nobelova nagrada za mir 2023. pripala je Iranki Narges Mohammadi, zahvaljujući njenoj borbi za prava žena, izvijestio je danas Norveški komitet. Iranska aktivistica nagrađena je za "borbu protiv ugnjetavanja žena u Iranu i borbu za ljudska prava i pravdu za sve", pojasnili su.

Mohamadi, 51, iranske su vlasti osudile na 10 godina i osam mjeseci zatvora, kao i na 154 udarca bičem, za počinjenje "zločina povezanih s nacionalnom sigurnošću".

Nagrada nedvojbeno predstavlja novi udarac iranskom režimu, kojim danas predsjeda Ebrahim Raisi i čiji je vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei. Predsjednik komisije je nakon dodjele nagrade na pitanja novinara kazao da nije posao norveške organizacije da procjenjuje utjecaj koji će ovo priznanje imati u Teheranu.

Mohammadi je bila jedan od favorita za nagradu i bila je na vrhu konačne liste od šest nominiranih - od ukupno 351 prijave - na kojoj su bili i afganistanska aktivistica Mahbouba Seraj, Međunarodni sud pravde, aktivisti za ljudska prava Victoria Tauli-Corpuz i Juan Carlos Jintiach, diplomata Kyaw Moe Tun i Konzultativno vijeće nacionalnog jedinstva Mjanmara te Human Rights Data Analysis Group (HRDAG), organizacija koja dokumentira podatke o kršenjima ljudskih prava.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. započela je svoj rad u korist ljudskih prava na univerzitetu, dok je studirala fiziku i inženjerstvo. Od tada, prije više od tri desetljeća, pozivala je na jednaka prava za iranske žene i osudila kršenja ljudskih prava od strane Islamske Republike Iran, posebno u odnosu na zatvorenike savjesti i manjine.

Također se zalagala za demokratiju, slobodne izbore i ukidanje smrtne kazne u svojoj zemlji. Mohammadi je u početku kombinirala svoj aktivizam s radom kao inženjerka u državnoj kompaniji i novinarskom saradnjom u reformističkim novinama.

Prvi put je uhapšena 1998. Taj prvi boravak u zatvoru trajao je godinu dana. U 25 godina od te prve osude, “iranski režim ju je uhapsio 13 puta, osudio pet puta i osudio na ukupno 31 godinu zatvora i 154 udarca bičem”, naglasio je predsjednik Norveškog komiteta.

Cijena koju je Mohammadi platila za svoju predanost ljudskim pravima bila je gubitak gotovo svega. Njezin rad i karijera u području nauke i tehnologije—2009. godine dobila je otkaz u državnoj organizaciji u kojoj je radila—, njenoj slobodi – bila je u zatvoru i izvan zatvora od te iste godine – i njenom zdravlju – pretrpjela je nekoliko srčanih udara u zatvoru, gdje joj je uskraćena odgovarajuća medicinska skrb i držana je u izolaciji dugo vremena, navodi Amnesty International.

Režim joj je oduzeo mogućnost da vidi kako odrastaju Ali i Kiana, njezini 16-godišnji blizanci, koje nije vidjela osam godina i koji žive u egzilu u Francuskoj sa njenim suprugom, bivšim političkim zatvorenikom Taghijem Rahmanijem. Kada je njena porodica napustila Iran, Mohammadi je odlučila ostati jer je smatrala da je za njenu zemlju "korisnije" da bude tamo.

U pismu koje je nedavno objavila televizijska mreža ARTE, Mohammadi je opisala duge periode koje je provela u potpunoj samoći u samicama koje, prema riječima njenog supruga, dopuštaju samo tri koraka dijagonalno; tamnice toliko male da ne dopuštaju ni da se ruke ispruže uz tijelo: “U samici vrijeme ne postoji. Čuti glas, čak i šapat, postaje san. Što više vrijeme prolazi, to se više osjećate kao u grobu; kao da si zarobljen u bunaru (…) Nedostaju mi Ali i Kiana. Nisam ih vidjela više od osam godina, ali uvijek su bili uz mene. Nadam se da bol koju ti je uzrokovala moja odsutnost nije bila uzaludna. Nadam se da će mi jednog dana oprostiti”, piše Mohammadi.

Nobelova nagrada za mir, vrijedna oko milion dolara, bit će dodijeljena u Oslu 10. decembra, na godišnjicu smrti švedskog industrijalca Alfreda Nobela, koji je 1895. testamentom utemeljio nagrade. Ova Nobelova nagrada jedina je od šest nagrada koje se dodjeljuju izvan Švedske na izričitu želju Alfreda Nobela, jer je u njegovo vrijeme Norveška bila dio te države.