Iako je u prošlosedmičnom zemljotresu poginulo više od 2.900, a ranjeno skoro šest hiljada ljudi, marokanske vlasti iz nekog razloga još uvijek dozvoljavaju da se u potragu i spašavanje angažiraju ekipe iz samo četiri države: Ujedinjenog Kraljevstva (UK), Katara, Španije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), uprkos brojnim ponudama vlada širom svijeta.

Epicentar je bio u pokrajini Al Hauz južno od Marakeša. Bio je to najsmrtonosniji zemljotres u toj sjevernoafričkoj zemlji od 1960. i najjači u više od jednog stoljeća, ali pomoć i dalje stiže samo iz spomenutih država.

No, pomoć su ponudili i Tunis, Alžir, Francuska, Njemačka, Italija i Kanada kao i Ujedinjeni narodi, međutim vlasti Maroka još im nisu odgovorile, a niko ne zna zašto. Jens Laerke iz Ujedinjenih nacija još je u utorak izjavio za Al Jazeeru da je ˝UN poslao tim stručnjaka za hitne slučajeve kako bi ponudio našu podršku u procjeni, koordinaciji i odgovoru na vladine napore˝.

Marokansko ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je saopćenje u kojem se navodi da je prihvaćanje pomoći od četiri zemlje u početku odluka koja je donesena ˝na temelju precizne procjene potreba na terenu˝, uz dodatak da bi loše koordinirana pomoć ˝bila kontraproduktivna˝.

Za to vrijeme, kralj Maroka Muhamed VI naredio je džamijama širom zemlje da u podne obave dženazu za poginule u zemljotresu, a u kraljevini je proglasio trodnevnu žalost. Sada sve izgleda kao da ovaj vladar pokušava preuzeti stvari u svoje ruke.

Muhamed VI je, kao osamnaesti po redu kralj u obiteljskoj dinastiji, preuzeo prijestolje 23. jula 1999. godine nakon smrti svog oca, kralja Hasana II. Marokanski kralj vlada nad otprilike 33.000.000 podanika, od kojih su 99 posto muslimani, a u njegovoj kraljevini nalazi se i najviša džamija na svijetu – Džamija Hasana II u Casablanci, nazvana po Muhamedovom ocu. Minaret te džamije visok je čak 210 metara, više od bilo koje kršćanske crkve na svijetu.

Na brojnim taksijima u Maroku stoji natpis "Najbolji kralj na svijetu" pored slike Mohameda VI. Iako je ta država formalno parlamentarna monarhija, kralj imenuje ne samo premijera, nego i sve ministre. On odlučuje o svim važnijim pitanjima, a još je i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Kralj je relativno liberalan, ali ne baš tolerantan, pa kada su 2017. na sjeveru zemlje mladi Marokanci protestovali za bolji život, a usput kritizirali ulogu vjere i tamošnjih vjerskih službenika i na molitvi petkom u Al Hoceimi jedan od vođa tih prosvjeda glasno je zapitao, ˝da li džamije služe Bogu ili ljudima?˝ Ispalo je kako vrhovni vjerski vođa Maroka, kralj Mohamed VI. nema sluha za takve religiozne finese i demonstranti su vrlo brzo uhapšeni i strpani u zatvore pod optužbom ugrožavanja sigurnosti i nepoštivanja simbola kraljevstva.

Mohamed VI je i Amīr al-muʾminīn, vrhovni vjerski vođa Maroka jer njegova porodica tvrdi kako potječe od samog Poslanika Muhameda. Zato i Kurban-bajram u Maroku počinje tek kad kralj lično zakolje kurban, a taj se događaj redovno prenosi na državnoj televiziji nakon čega u zemlji počinje praznik.

U usporedbi s drugim islamskim zemljama, Muhamed VI ipak spada među liberalnije muslimanske vladare, doktorirao je pravo u Francuskoj, a nije ni siromašan budući je njegovo lično bogatstvo procijenjeno na 2,5 milijardi dolara. Samo u Maroku ima devet palača, a osim toga, posjeduje i dvorac u francuskoj Pikardiji te privatnu palaču u Parizu. Magazin Forbes je procijenio kako troškovi održavanja svih kraljevskih rezidencija iznose oko 960 hiljada američkih dolara na dan. Usto u njegovom vlasništvu je i jahta El Boughaz I. duga sedamdesetak metara.

Iako velik dio stanovništva oskudijeva, Maroko je zemlja razmjerno bogata rudnim bogatstvima. Samo učešće kralja u holdingu ONA Group - koje se bavi svim i svačim, od rudarstva, preko telekomunikacija pa do kozmetike i osiguranja, predstavlja gotovo 10 posto čitavog BDP-a Maroka, objavio je prije nekoliko godina Deutsche Welle.

Razorni zemljotres zasjenio je geostrateški važniju vijest s kraja avgusta koja se odnosi na Maroko. Naime, nedavno su Maroko i ruska nuklearnoenergetska tvrtka Rosatom potpisali sporazum kojim bi se trebalo pronaći rješenje za probleme koje suša nanosi u tamošnjoj vodoopskrbi i poljoprivredi. Suša u Maroku doseže ekstremne razmjere, a dostupnost pitke vode po stanovniku izuzetno je skromna. S druge strane, Maroko ima oko 75 posto svjetskih rezervi fosfata, a i zalihe od 6 miliona tona urana, zbog čega se zanimanju Rusije i Rosatoma ne treba čuditi. Marokanci pokušavaju pokriti sve veću potrošnju električne energije, koja godišnje raste šest posto, pa trebaju partnere, makar to bila i Rusija koja je sve ozbiljniji igrač na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi. Ovo je već treći sporazum ruske državne tvrtke o primjeni nuklearne energije, a prethodna dva potpisana su s Turkiye i Egiptom.