Brojna su udruženja koja okupljaju Bošnjake koji su generacijama dio turskog društva, a tu su i studentska udruženja koja nažalost do sad nisu ostvarila kontinuitet u djelovanju. Najpozitivniji primjer organizacije naše zajednice jeste Udruženje „Zambak“, koje okuplja Bošnjakinje koje godinama žive u toj zemlji.

Udruženje žena „Zambak“ sa sjedištem u Ankari formalno postoji godinu i po dana. U tom kratkom vremenu realizirali su niz aktivnosti, a imaju predstavnice i članice u Istanbulu, Izmiru, Bursi, Sakaryi, Eskişehiru, Gaziantepu, Kayseriju, Adani. „Zambak“ okuplja posljednju generaciju Bošnjakinja, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Hrvatske koje su zbog posla, edukacije, preseljenja ili osnivanja porodice trenutno nastanjene u Türkiye.

„'Zambak' je nastao iz potrebe za formiranjem službene organizacije putem koje će se naše žene upoznati i povezati, potpomagati da se s jedne strane uspješno integrišu u novo društvo, a s druge strane njeguju svoj izvorni identitet. To su ujedno i tri temeljna cilja na kojima se zasnivaju i sve aktivnosti koje 'Zambak' realizira, a kojih je do sada bilo zaista mnogo“, kaže Dženita Özgüner, predsjednica „Zambaka“. Ona je porijeklom iz Goražda, a u Ankari živi 20 već godina.

Aktivnosti „Zambaka“ usmjerene su u više pravaca, kao što su edukacija članica, kursevi bosanskog jezika, saradnja s državnim institucijama te humanitarne aktivnosti.

„Organizirali smo brojne online edukacije i predavanja s našim cijenjenim profesorima i književnicima na teme bošnjačkog identiteta, književnosti, historije BiH i Bošnjaka. Provodimo i kurseve bosanskog jezika za djecu i odrasle, te organizujemo brojna druženja gdje se naše članice mogu međusobno upoznati i učiti o historiji, tradiciji i znamenitostima zemlje u kojoj trenutno boravimo. Povodom 100 godina Republike Türkiye organizirali smo edukativnu posjetu Turskom parlamentu, gdje smo bili gosti Refika Özena, predsjedavajućeg parlamentarne grupe prijateljstva BiH i Turske. Kao Udruženje smo inicirali prvi prepjev turske nacionalne himne na bosanski jezik, a uradila ga je prof. dr. Amina Jesenković-Šiljak, a izrecitirao Adnan Rondić. To je bio naš mali poklon za Türkiye za njen 100. rođendan“, ističe Dženita.

Njihove aktivnosti podržali su brojni prijatelji Bosne i Hercegovine i Bošnjaka u Türkiye te bh. ambasador Adis Alagić i njegova supruga Enisa.

„Koliko je osnivanje 'Zambaka' korisno, pokazalo se i tokom zemljotresa u februaru koji je pogodio jugoistok Türkiye, gdje smo se angažirali u pronalasku, evakuaciji naših žena s tog područja te kasnije pružanju psihološke podrške kroz predavanja svim našim članicama koje su osjećale strah i tjeskobu”, dodaje Dženita.

Riječ zambak na najbolji način oslikava povezanost dvaju naroda kroz historiju i simbol je patriotizma i ženstvenosti.

Vasvija Safić Özsan jedna je od osnivačica i predstavnica „Zambaka“ za Izmir. Porijeklom je iz Livna, a godinama se bavi kongresnim turizmom.

'“Odabrale smo ime 'Zambak' jer zvuči akustično na oba jezika i ujedno je simbol nježnosti, elegancije, ljepote, prkosne i dugovječne historije naših hrabrih žena i domovine. 'Zambak' je prvo i jedino udruženje i glas žena Bošnjakinja u Republici Türkiye. Moto na kojem počiva naš rad jeste 'Takmičimo se u dobru!'. Ovo Udruženje je tu da jedne drugima otvorimo vrata i prokrčimo puteve u ovoj državi i u ovom društvu, kako bismo ostvarile svoje pune potencijale i kapacitete, ovdje gdje nas je većina ponovo morala krenuti od početka“, poručuje Vasvija.

Bošnjakinje u turskom društvu imaju jako dobar imidž zahvaljujući integraciji i uspjesima u gotovo svim sferama društva.

Važno jeste da čovjek gdje god hodio – sa sobom nosi svoj zavičaj. Vidimo to iz primjera starih Bošnjaka koji su prije 100 i više godina došli u Türkiye, svi se oni još uvijek sjećaju odakle su i ko su, svi sebe rado opisuju riječima „ja sam Bošnjak“.

„Međutim, ono što je razlika između naše generacije i onih Bošnjaka koji su ranije doselili jeste prije svega svijest o važnosti identiteta i, drugo, mogućnosti da svoj identitet njegujemo. Bošnjakinje su veoma uvažene i cijenjene žene u turskoj javnosti i društvu. Prije svega poznate kao vrijedne i sposobne u svim sferama života. Naše žene su primjer dostojnih građanki i odličan su dokaz kako se može njegovati tradiciju i kulturu, a ujedno pratiti i svjetski trendovi“, ističe Vasvija Safić Özsan.

Druženje s knjigom i bošnjačkim autorima jedna je od aktivnosti koje imaju cilj povezivanja s kulturom i jezikom domovine.

Dr. Adisa Avdić Küsmüş, iz Brčkog, sedam je godina u Ankari, inače redovna profesorica na Fakultetu za međunarodne odnose na AYBU univerzitetu u Ankari. Vodi sekciju „Zambakovog“ Kluba knjige i koordinatorica je projekta „Ljiljan za pravdu“.

„Klub knjige osnovan je na samom početku jer smo imale želju da čitamo na bosanskom jeziku i pratimo tokove savremene bošnjačke književnosti. U okviru Kluba knjige smo imale priliku da se online družimo s književnicima kao i profesorima književnosti iz BiH i regije te diskutujemo o klasicima, ali i manje poznatim djelima bošnjačke književnosti. Klub trenutno broji preko 70 članica“, kaže Adisa.

Jedan od osnovnih ciljeva Udruženja jeste i njegovanje kulture sjećanja na Genocid u Srebrenici.

„Prošle godine smo pokrenule kampanju 'Ljiljan za pravdu' s ciljem da se Genocid obilježi na svim spomenicima posvećenim Srebrenici širom Türkiye, a ima ih sedam i locirani su u Istanbulu, Ankari, Izmiru, Adani i Sakaryi. U cilju zaustavljanja širenja dezinformacija i negiranja Genocida, ove godine smo organizovale predavanja u Ankari, Sakaryi i Bursi te printanje brošura o Genocidu. Predavanja su održana u saradnji s Univerzitetom u Sakaryi i Turskim institutom za historiju“, dodaje Adisa.

Naše žene u Türkiye prisutne su u ekonomiji kroz različite biznise.

„Želja nam je i da motivišemo druge Bošnjakinje da se aktivno uključe u 'naš društveni život' kroz projekte koji nam predstoje. Jedan od takvih koji je u planu za naredni period jeste pružanje podrške našim ženama preduzetnicama koje su uspjele da pokrenu svoje male biznise širom Türkiye. Projekt je baziran na tome da se kroz online promociju Bošnjakinja preduzetnica prikaže raznovrsnost onoga što se nudi na tržištu, a sve s ciljem da ta ponuda bude zapažena kako bi biznis mogao da raste i razvija se uz podršku svih nas i naroda i zajednica u Türkiye. S druge strane, potencijalni konzumenti će kroz bošnjačku kuhinju, rukotvorine, umjetnost i druge djelatnosti koje budu dio projekta moći direktno da se upoznaju s bošnjačkom kulturom i tradicijom i tako omoguće njeno očuvanje na teritoriji Türkiye“, pojašnjava Zehra Škrijelj iz Novog Pazara, doktorand historije umjetnosti te koordinatorica projekta za podršku poduzetnicama.

Amela Škrijelj Savanoğlu rođena je u Rožajima, a već 20 godina živi u Türkiye. Ona je koordinatorica online kursa bosanskog jezika za odrasle.

„Naša ekipa se sastoji još od dvije učiteljice koje su porijeklom iz BiH i u 'Zambaku' su sve Bošnjakinje ravnopravne iz koje god zemlje da dolaze. Imamo jako puno zainteresovanih za ovaj kurs i organiziramo već drugi ciklus u kojem imamo oko 40-tak učenika. Jedan veliki dio učenika su oni koji imaju bošnjačko porijeklo. Drugi dio čine snahe i zetovi koji su u braku s Bošnjacima ili Bošnjakinjama te turski akademici koji svoja naučna istraživanja već rade ili će raditi na Balkanu. Meni kao Bošnjakinji iz Crne Gore je jako drago što sam dio ekipe 'Zambaka' i što sam koordinator ovako bitnog projekta jer u Türkiye živi puno ljudi koji su našeg porijekla, a ne znaju jezik svojih predaka. Meni je čast da ih podučavam.“

Emina Ćeman-Kiremitci, magistrica islamske teologije iz Tešnja, koordinatorica je kursa bosanskog za djecu.

„Jedan od razloga osnivanja Udruženja 'Zambak' jeste briga za pokoljenja koja dolaze, za našu djecu koja odrastaju u Türkiye, odnosno za njihov odnos spram domovine, bosanskog jezika i bošnjačke kulture. Vjerujem da će osviještena bošnjačka dijaspora u budućnosti igrati veliku ulogu u očuvanju našeg nacionalnog identiteta jer dijaspora ima tu mogućnost da na dešavanja u Bosni i regionu gleda 'izvan kutije' – kako kažu: što si bliže, manje vidiš. Zbog toga nam je bilo važno da pokrenemo jednu platformu na osnovu koje ćemo biti u mogućnosti organizirati razne edukativne programe i za našu djecu, kako bi utvrdili jezik, kako bi naučili našu historiju, geografiju, književnost itd. Počeli smo s kursom bosanskog jezika za djecu predškolskog i školskog uzrasta, to nam je temelj, a imamo još mnogo planova po ovom pitanju. Postoji velika zainteresiranost za kurseve.“

Udruženja i ženski aktivizam igraju ključnu ulogu u očuvanja identiteta dijasporalnih zajednica.

„Jedan od projekata u realizaciji Udruženja jeste i 'Zambakova' sehara u sklopu koje naše članice doniraju dio ruha svojih mama, nana ili bilo koji predmet koji predstavlja našu bogatu tradiciju i kulturu. Cilj nam je da u budućnosti imamo svoju sentimentalnu postavku u prostorijama našeg Udruženja koje planiramo nazvati 'Kuća prijateljstva Bošnjaka i Turaka', a to je isto zaseban projekt na kojem trenutno radimo“, dodaje Amina Omerović-Baykuş.

„Znamo da udruženja igraju ulogu u očuvanju kulturne baštine jednog naroda, ali prije svega žene su glavni nosioci vrijednosti i aktivnosti, prkoseći vremenu i sudbini koja je pred njih stavila veoma zahtjevne i važne izazove, ali ove dobre žene se ne predaju i s lica ne skidaju vedrinu i osmijeh. Udruženje 'Zambak' će svojim postojanjem uvijek biti nada, radost, snaga, solidarnost, podsticaj i sve ono što se može nazvati dobrim, a žene 'Zambaka' će ovim putem okititi svoje bivanje u Türkiye mnogobrojnim znamenjem i vođene svojim ciljevima i čarima života bit će najljepše svijetlo.

Sa željom za ostvarenjem još mnogo lijepih aktivnosti, želim nam uspjeh u radu i upornosti da spojimo zajedničke vrijednosti u najljepši buket cvijeća koji će uzmirisati dušama bošnjačkim u veličanstvenoj Türkiye i doprijeti do toplih duša turskog naroda. 'Zambak' je uspješan primjer kako se bošnjačka dijaspora može ujediniti u dobru na ženskim krilima“, zaključuje Azra Özdemir, Bošnjakinja iz Crne Gore.