U Strugu, gradu u zapadnom dijelu Sjeverne Makedonije, stižem iz pravca Ohrida. Kiša pada i polahko pečati prisustvo jeseni koja progovara blagim promjenama na boji lišća na drveću i zahlađenjem vode Ohridskoga jezera. A baš u ovom gradu, iz Ohridskog jezera, izvire Crni Drim. Rijeka Drim (makedonski Crni Crn Drim, albanski Drini i Zi) duga je 149 km (56 km u Sjevernoj Makedoniji). Protiče Struškim i Debarskim poljem. Spajanjem s Bijelim Drimom (Drini i Bardhë) u Albaniji nastaje rijeka Drim (Drini).
U Strugi je taj dan boravila i grupa bošnjačke omladine iz Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije. Za njih četrdesetak, u jednom od elitnih restorana na obali Ohridskog jezera, ručak je priredio tamošnji muftija mr. Salim ef. Sulejmani sa svojim saradnicima. Bili su tu i predstavnici Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Bila je to prilika da zamolim muftiju Sulejmanija za kraći razgovor, na šta je on, budući da se radi o Stavu, listu iz Bosne i Hercegovine, pozitivno odgovorio.
Mr. Salim ef. Sulejmani jedan je od najmlađih i najagilnijih muftija u Makedoniji. Za muftiju Struge postavljen je u 28. godini života. Rođen je 1983. godine. Poslije osnovne škole upisao je i završio Isa-begovu medresu, a dodiplomski i postdiplomski studij u Jordanu. Opredjeljenjem da mu imamska misija bude životno i profesionalno zanimanje nastavio je ulemansku lozu svoje porodice. Imami su bili njegov babo, dedo i pradedo. I njegova supruga Azemina diplomirani je teolog i trenutno obavlja funkciju koordinatora za ženski aktivizam u Muftijstvu. Njihov sin Ensar učenik je Isa-begove medrese u Skoplju. Imaju i tri kćerke: Mustebu, Belkisu i Zulejhu.
Na početku našeg razgovora muftija je izrazio zadovoljstvo što je imao priliku da bude domaćin bošnjačkoj omladini iz tri države. U ovom razgovoru s albanskog na bosanski prevodio mi je Jakub ef. Kazimoski, jedan od bližih muftijinih saradnika, inače svršenik Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
„Drago mi je da ste došli u našu Strugu. Uvijek smo imali dobre odnose s ulemom Bosne. Bosna je naša kolijevka, naš orijentir kako da se organizujemo kao zajednica. Koristimo ideje naše braće iz Rijaseta Islamske zajednice Bosne i Hercegovine kako najbolje organizirati vjerski život. Izuzetno cijenimo bosansku ulemu. Mi smo jedno od 13 muftijstava u Islamskoj zajednici u Sjevernoj Makedoniji. Na području Muftijstva Struga imamo 36 džamija, 42 imama. Sve džamije su aktivne. Međutim, tri od njih aktivne su tokom ramazana i Bajrama. Imamo i islamsku pouku koju pohađa oko 400 učenika. Najviše ih je u Labuništu. Najveći dio su djeca, ali imamo i starijih mekteblija. Za ovih dvanaest godina, koliko obnašam funkciju muftije, obnovili smo i sagradili dobar broj džamija, vakufske imovine. Imamo jedan od najboljih poslovnih prostora i odlične uslove za rad. U našim džematima nemamo problema s nekakvim sektama, te ljudima s određenim novotarijama u primjeni islama. Ovdašnji ljudi su tradicionalisti. Samosvjesni su i veoma plemeniti.“
Kud god sam prolazio po zemljama Zapadnog Balkana, primijetio sam da je mnogo praznih i polupraznih kuća. Odlaze pojedinci pa i čitave porodice. Pitao sam muftiju ima li odlazaka s područja njegovog muftijstva.
„Migracija je uradila svoje. Nažalost, i iz naših krajeva odlaze ljudi 'trbuhom za kruhom'. Odlaze i čitave porodice. Nadam se da će se u neko skorije vrijeme u državi popraviti ekonomski i opći uslovi života, gdje će mladi ljudi moći naći posao i za njega biti adekvatno plaćeni, te ostajati ovdje, a i oni koji su otišli početi se vraćati. Naši ljudi pomažu i kad su u dijaspori. Dobrim dijelom Struga i njena okolina žive od dijaspore. Budući da je turizam jedna od razvijenijih grana privređivanja u Strugi, dijaspora i u njemu značajno učestvuje“, priča nam muftija i dodaje:
„U posljednje vrijeme i kod nas je natalitet u padu. Ranije se porodice bile siromašnije, a imale su više djece. Ljudi su čvrsto vjerovali da Bog daje nafaku. Danas su uslovi života bolji, a djece je manje. Ipak, kod nas je demografska situacija još uvijek bolja nego kod drugih konfesija.“
Muftija naglašava da imaju dobre odnose s islamskim zajednicama BiH, Crne Gore i Sandžaka.
„Razmjenjujemo posjete. Naša je dužnost da našu braću počastimo. Naša su vrata uvijek otvorena. Radujemo se svakom, kao i da nam dolazi nekadašnja ulema kao što su bili rahmetli Husein ef. Đozo i drugi uglednici iz tog vremena.“
