Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar objavio je danas da će 23. juna 2023. godine, u petak, s početkom u 14.00 sati, biti nastavljeni mirni protesti građana zbog nastavka nezakonitih građevinskih radova na lokalitetu Lakišića harema (bivša robna kuća “Hit”).
Polazak je zakazan s Trga Musala.
Ranije je održano nekoliko protestnih šetnji, kada je istaknuto da već dvije decenije pojedini zvaničnici i interesne grupe unutar izvršne, zakonodavne i sudske vlasti na nivou Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona osporavaju i ignoriraju legitimni zahtjev i pravo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovinu da slobodno raspolaže vakufskom imovinom.
Poručeno je, također, kako nikada nijedan Bošnjak nije dao saglasnost da na Lakišića haremu bude izgrađena zgrada Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) i drugih nacionalnih institucija istoga predznaka.
Predstavnici Islamske zajednice ranije su pozvali nadležnu gradsku inspekciju da zaustavi radove na izgradnji zgrade Hrvatskog narodnog kazališta na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema, a načelnika Mostara Marija Kordića da stane u zaštitu vladavine prava i interesa svih građana i svih naroda i svih vjerskih zajednica.
Na mjestu Lakišića harema još od ratnih godina tadašnje vlasti takozvane HZ HB planirale su gradnju kompleksa u kojem bi bile smještene institucije kulture s hrvatskim predznakom, poput Hrvatskog narodnog kazališta i slično. Pravna bitka da se spriječi otimačina traje skoro tri decenije, a nastavljena je lani krivičnim prijavama koje podnio Salem Marić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara, nakon što je u Mostaru potpisan ugovor o dodjeli sredstava za nastavak radova na zgradi Hrvatskog narodnog kazališta između predstavnika Vlade Republike Hrvatske i ravnatelja HNK.
Marić je pojasnio kako spor u vezi s izgradnjom HNK traje još od 2002. godine, kada su, kako ističe, inspekcijskim angažmanom i odlukom Gradskog vijeća Mostar zaustavljeni i zabranjeni radovi na HNK Mostar, kao i na ostalim objektima u središnjoj zoni grada. “Na istoj lokaciji podnijet je zahtjev Medžlisa Islamske zajednice Mostar za izdavanjem građevinske dozvole za izgradnju Islamskog centra, smatrajući to zemljište svojim vakufom. Ponovna priča oko nastavka izgradnje HNK kreće od 2016. godine, kada se mijenja Rješenje o izmjeni odobrenja za gradnju, i to nakon punih 16 godina”, dodao je Marić.
Kako pojašnjava historičar Ahmet Kurt, u impozantnoj plejadi vakifa koji su se svojim djelima trajno upisali u kulturnu historiju grada Mostara ističu se i članovi stare i ugledne mostarske porodice Lakišić. Lakišića harem pripadao je u širem kompleksu džamije Ahmed-age Lakišića sagrađene 1651. godine. Nalazio se zapadno od istoimene, najmlađe mostarske mahale iz osmanskog doba, na desnoj obali rijeke Neretve i bio je ukupne površine 19 dunuma.
Lakišića harem u potpunosti je uzurpirala austrougarska uprava 1884. godine, u vrijeme izgradnje željezničke pruge Metković – Mostar. Harem je tada djelimično ekshumiran. Preko harema je provedena pruga, a tu su podignute i ostale potrebne zgrade. “Austrougarska vlast nije izvršila eksproprijaciju nad Lakišića haremom, niti je vlasniku, Lakišića vakufu, dala ikakvu odštetu. Vlasti su kao dozvolu za uzurpiranje harema smatrale Zapisnik sa obilaska trase buduće pruge (od 23. maja 1884. godine), u kojem se navodi da su ‘predstavnici gradske općine – gradonačelnik Muhamed-beg Alajbegović, općinski savjetnici Blaško Zelenika, Jovo Šola i Ahmed-beg Hadžiomerović – u potpunosti saglasni s predočenim projektom i trasom pruge, nakon što budu uzeti u obzir svi komunikacioni i ekonomski odnosi’”, objašnjava Kurt.
Trinaest godina poslije izgradnje pruge (1897) i uništenja Lakišića harema, Vakufsko povjerenstvo počelo je voditi pravnu bitku za pravičnu naknadu koja još uvijek nije završena. Po gruntovnim knjigama, Lakišića harem bio je dug 280 metara, srednje širine 70 metara, s ukupnom površinom od 18.848 kvadratnih metara ili 19 dunuma. U Lakišića haremu su, pored ostalih, bili sahranjeni i brojni Mostarci koji su poginuli u odbrani svog grada za vrijeme Morejskog rata (1684–1699).
Uvidom u katastarske podatke može se vidjeti da na parcelama kojima pripada Lakišića harem nema izgrađenih objekata (u katastar se unose samo legalno izgrađeni objekti). Kao vlasnici parcela, vode se SIZ “Stanovanja”, “Putevi Mostar” i SO “Mostar”. Zanimljiv je podatak da je za vrijeme socijalističke Jugoslavije zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na predmetnoj parceli ondašnja robna kuća HIT dobila dozvolu samo za izgradnju privremenog, montažnog objekta. Uprkos svim tim činjenicama, uzurpacija Lakišića harema nastavljena je do danas najavama nelegalne gradnje HNK.
(Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE)
