Oko 1:24 ujutro, dvojica muškaraca prerušena u policajce pojavila su se na ulazu muzeja. “Imamo dojavu o smetnji,” rekli su čuvarima. Bez sumnje, čuvari su ih pustili unutra. Ubrzo nakon toga lopovi su ih vezali i odveli u podrum, gdje su ih ostavili bespomoćne.
Preciznost i brzina
Lopovi su se kretali s nevjerojatnom preciznošću. Znali su tačno gdje se nalaze najvrednija djela. U samo 81 minutu, uspjeli su ukrasti 13 umjetničkih djela, uključujući Rembrandtovu “Oluju na Galilejskom moru” i Vermeerov “Koncert”. Vrijednost ukradenih djela procijenjena je na nevjerojatnih 500 milijuna dolara.
Kako bi zbunili čuvare i policiju, lopovi su aktivirali nekoliko lažnih alarma. Ovo je dodatno otežalo istragu jer je bilo teško odrediti točno vrijeme i mjesto pljačke. Čuvari su bili relativno neiskusni i nisu imali oružje, što je lopovima omogućilo da ih lahko savladaju.
Prazni okviri
Nakon pljačke, muzej je odlučio ostaviti prazne okvire na mjestima gdje su ukradena djela visjela. Ovi prazni okviri služe kao stalni podsjetnik na gubitak i nadu da će se djela jednog dana vratiti. Posjetitelji muzeja često zastanu ispred praznih okvira, zamišljajući ljepotu koja je nekada krasila te zidove.
Istraga
Istraga je bila opsežna. FBI je surađivao s lokalnom policijom, ali unatoč brojnim teorijama, nedostatak konkretnih dokaza otežavao je potvrdu bilo koje od njih. Postojale su teorije da je krađa djelo organizirane kriminalne skupine, možda čak i lokalnih kriminalaca s iskustvom u umjetničkim krađama. Neki su vjerovali da su lopovi imali pomoć iznutra, možda od bivših zaposlenika muzeja ili čak od tadašnjih čuvara.
Postoje različite teorije o tome gdje bi ukradena djela mogla biti. Neki vjeruju da su djela skrivena u privatnim kolekcijama, dok drugi misle da su možda uništena kako bi se izbjeglo otkrivanje. Unatoč brojnim teorijama, djela nikada nisu pronađena, a počinitelji nisu uhvaćeni.
Kulturni utjecaj
Ova krađa je inspirirala brojne knjige, dokumentarce i čak fikcijske priče. Postala je dio popularne kulture i često se spominje kao primjer savršene pljačke. Muzej Isabella Stewart Gardner i dalje izlaže prazne okvire, nadajući se da će se jednog dana ukradena djela vratiti.
Muzej nudi nagradu od deset miliona dolara za informacije koje bi dovele do povratka ukradenih djela. Unatoč ovoj velikodušnoj ponudi, djela i dalje ostaju izgubljena, a slučaj neriješen.
Krađa u muzeju Isabella Stewart Gardner ostaje jedna od najvećih misterija u historiji umjetnosti. Slučaj je i dalje otvoren, a istražitelji se nadaju da će jednog dana pronaći odgovore na pitanja koja su ostala neodgovorena. Ko su bili ti misteriozni lopovi? Gdje su sada ukradena djela? I hoće li se ikada vratiti na svoje pravo mjesto?
