Na slici je dio na lijevoj obali Neretve, neposredno uz Stari most u Mostaru. Ovaj dio je svakako najstariji segment strateškog prelaza preko rijeke na kojem će se dolaskom Osmanskog Carstva razviti urbani način življenja. Na slici su objekti uz koje se vežu tri mita, pa je zgodno ovdje ih spomenuti.

MIT 1 - “INAT DŽAMIJA”

Lijevo na slici vidi se munara Čejvan ćehajine džamije koja je iz praktičnih razloga podignuta lijevo od ulaza kako bi bila okrenuta mahali. Prije otprilike 150 godina kad je u Bosni i Hercegovini počelo nacionalno buđenje pravoslavnog stanovništva između mnogih mitova koji su u cilju jačanja nacionalne svijesti prepričavani je i ovaj mit kako su pametni Srbi prevarili škrtog i zlog agu ozidavši mu preko noći (!) munaru džamije sa lijeve strane ulaza, pa pobjegli.

MIT 2 - “KULE UZ STARI MOST SU OZIDANE KAKO BI DRŽALE RAVNOTEŽU MOSTU DA SE NE SRUŠI”

Tu blesavu tvrdnju je davno napisao neki putopisac i ona se dobro “primila” u narodu. Kao da je most ozidan na vazdušnom madracu, pa mu treba protivteža! Upornjaci mosta su oslonjeni na čvrstu stijenu i u statičkom smislu most nema nikakve veze sa kulama. Istina je da u vizuelnom i estetskom smislu most sa svojim lukom i horizontalnom okolinom stoji u ravnoteži sa verikalama kulā.

U prošlosti su stanovnici Ćejvan ćehajine mahale nazivani Zakuljani, pošto se njihova mahala nalazi iza ove kule Tara, koja je pri izgradnji kamenog mosta znatno proširena i nadozidana na današnju visinu.

MIT 3 - “FASADE MAGAZA SU U PROŠLOSTI BILE OBOJENE U RAZNE BOJE, KAKO BI SE NAROD BOLJE ORIJENTISAO ŠTA SE U KOJOJ MAGAZI PRODAJE”

Istina je da je to bila smiona ideja oplemenjivanja prostora crnogorskog slikara, koji je živio u Mostaru i bio prvi direktor Zavoda za zaštitu spomenika, Mirka Kujačića (1901-1987). Fasade su obojene krajem 1950-ih godina i pošto tada nije bilo postojanih fasadnih boja, sunce i kiše brzo su izblijedile boju, pa su magaze izgledale kao da je to nekad davno ofarbano. Ako pogledate Kujačićeve slike vidjeti ćete da je za fasade koristio istu paletu boja kao na svojim slikama. Na slici se vidi i stepenište kojim se silazi na Stari most, a ono je također djelo spomenutog slikara, koji se inspirisao dubrovačkim skalinama i iste sagradio na nekada strmom Hendeku, kojeg se ja dobro sjećam. Tako je srastanjem orijentalnog islamskog koncepta grada sa elementima arhitekture i urbanistike sredozemnih gradova nastao jedan od najljepših i najuzbudljivijih gradskih ambijenata u svijetu.