U svjetlu ratova koji se vode u Gazi i Ukrajini, gdje su Izrael i Rusija napadači, uz stalne i povremene sukobe na Bliskom istoku i Africi, jasno je da je potražnja za oružjem nikada veća. Dio tog “finansijskog ratnog kolača” dolazi i u Bosnu i Hercegovinu prodajom oružja na stranim tržištima.

Prošle godine, 2023, ostvaren je rekordan izvoz naoružanja u vrijednosti od 241 milion maraka. To su podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Godinu ranije, 2022, pokazuju podaci UIOBiH, vrijednost izvoza oružja i vojne opreme bila je 196 miliona maraka, a 2021. godine 192 miliona. Godine 2020. izvoz je iznosio 141 milion maraka.

U bosanskohercegovačkom izvozu, pokazuju podaci UIOBiH, dominiraju proizvodi namjenske industrije koji su u carinskoj klasifikaciji označeni kao “bombe, granate, torpeda, rakete i slična municija”. U prošloj godini čak 227 miliona maraka izvoza ostvareno je u ovoj kategoriji. Na sve ostale proizvode namjenske industrije odnosi se nešto više od 10 miliona marka. Isti trend zabilježen je i ranijih godina u kojima je izvoz “bombi, granata, torpeda, raketa i slične municije” dominirao u strukturi izvoza.

Gledano geografski, bosanskohercegovačke firme izvozile su najviše u Sjedinjene Američke Države, Egipat, Tursku, Srbiju, Bugarsku... Istina, ima znatnog izvoza i u daleke i “egzotične” zemlje poput Konga, u koji je prošle godine izvezeno “vojnog oružja” u vrijednosti od 8 miliona maraka, Toga, u koji je izvezeno oko pola miliona maraka “dijelova za oružje”.

Ipak, najznačajnije tržište za bosanskohercegovačke kompanije bile su Sjedinjene Američke Države, gdje je izvezeno “bombi, granata, torpeda, raketa i slične municije” u vrijednosti od 65,8 miliona maraka, na drugom mjestu prošle godine bila je Bugarska, u koju je izvezeno 36,4 miliona maraka, zatim slijedi Irak (16,9 miliona), Saudijska Arabija (15,2 miliona), Malezija (12,2 miliona), Srbija (10,7 miliona) itd.

U 2022. godini najznačajniji izvoz ostvaren je onom dijelu vojne industrije koji se odnosi na “bombe, rakete, torpeda i slično”, ali je ovoga puta lidersku poziciju preuzela Saudijska Arabija, gdje je izvoz iznosio 48,5 miliona maraka, slijede Sjedinjene Američke Države s 40 miliona te Egipat s upola manjim iznosom od približno 17 miliona maraka, Švicarska s 12 miliona itd.

 

Značajniji izvoz u 2021. godini ostvaren je u segmentu “dijelovi za oružje” u iznosu od 20 miliona, i to u Sjedinjene Američke Države, a zanimljivo je da se među izvoznim destinacijama našao i Afganistan, u koji smo izvezli 3,1 milion maraka dijelova za oružje, i to upravo u godini u kojoj su se američke snage povukle iz Afganistana i zemlju prepustile Talibanima nakon dva desetljeća rata protiv ove grupe.

U 2020. godini “vojno oružje” Bosna i Hercegovina izvozila je u Irak u iznosu od 2,9 miliona maraka, zemlju koja je već desetljećima u ratu. Glavno izvozno tržište za “bombe, granate, torpeda i rakete” u 2020. godini bio je Egipat, u koji je izvezeno ovih proizvoda za 56,9 miliona maraka, slijedi ga Saudijska Arabija s 21 milion, Turska 12 miliona, Češka 5,7 miliona, te Sjedinjene Američke Države također s 5,7 miliona maraka.

Ovi podaci ukazuju na to da, iako nije zabilježen izvoz u Izrael ili Ukrajinu, barem prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, od početka rata u Ukrajini značajno je porastao izvoz “bombi, granata, torpeda i raketa” u SAD. Dakle, s 5,7 miliona u 2020. izvoz je skočio na 65,8 miliona maraka u 2023. godini. Poznato je da su SAD saveznici i glavna logistička podrška obje ove zemlje. Naravno, oružje uvijek nađe put do ratišta i teško je utvrditi kojim kanalima dolazi do vojnika koji se bore na frontu, tako da nije iznenađenje da se oružje i municija iz Bosne i Hercegovine nađu na aktuelnim ratnim žarištima.

Kada je riječ o Izraelu, isporuka oružja ovoj zemlji moralno je dvojbena, jer Izrael već mjesecima nemilosrdno ubija civile, žene i djecu i razara Gazu. Otuda se postavlja pitanje jesmo li saučesnici u zločinu koji čini Izrael isporučujući oružje ovoj zemlji? Jasnog odgovora na ovo pitanje nema. Razlog je nepodudaranje podataka o izvozu. Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, posljednje četiri godine nije zabilježen izvoz oružja u Izrael, što ponavljamo, ne znači da oružje nije došlo u ovu zemlju. U tom periodu zabilježen je uvoz, ali nevelik.

No, podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine pokazuju drugačije. U prošloj godini izvoz eksploziva i sličnih proizvoda u Izrael iznosio je 1,2 miliona maraka. Godinu ranije, 2022, izvoz oružja i municije iznosio je 192.000 maraka, a eksploziva 900.000 maraka, dok 2021. godine nije zabilježen izvoz proizvoda namjenske industrije u Izrael. Godine 2020. izvoz eksploziva iznosio je 166.000 maraka.

Krajem novembra prošle godine, u jeku izraelske brutalne ofanzive na Gazu, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatko Miletić problematizirao je izvoz oružja u Izrael, pitajući da li je to moralno, etički, zakonski i pravno, imajući u vidu humanitarno pravo, ispravno. Podatke o izvozu tada je tražio od tri nadležna ministarstva – Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane BiH. Miletić nam je kratko kazao da još čeka odgovore dva ministarstva, a jedini odgovor koji je dobio jeste onaj od Ministarstva sigurnosti BiH.

 

Prema podacima ovoga Ministarstva, zahtjeve i dokumentaciju za vanjskotrgovinsko poslovanje s Izraelom dostavile su dvije kompanije tokom prošle godine – “Unis Ginex” d. d. Goražde izvezao je u Izrael 90 miliona komada inicijalnih kapisli, a firma KM “Trade” d. o. o. Visoko uvezla je hiljadu komada takozvanih “plastičnih kompleta za pretvorbu”.

Tokom 2022. godine u Izrael je izvozila firma “Binas” d. d. Bugojno, koja je izvezla 1.250 komada “dijelova za minu”. Preduzeće “Matra Grup” iz Laktaša izvezlo je u Izrael hiljadu komada spremnika za AK. “KM Trade” iz Visokog uvezao je iz Izraela hiljadu komada “plastičnih kompleta za pretvorbu”, a “Igman” d. d. Konjic je posredstvom Izraela u Obalu Slonovače, kao krajnjeg kupca, izvezao milion i dvjesto hiljada metaka.

Posljednja dozvola koju je u prošloj godini izdalo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izdata je u martu 2023. godine firmi “Ginex” iz Goražda, za izvoz, kako smo već naveli, 90 miliona inicijalnih kapisli u vrijednosti 2,8 miliona maraka.

Što se tiče rata u Ukrajini, za sada nije zabilježen izvoz oružja u Ukrajinu ili Rusiju. Treba naglasiti da nije registriran direktni izvoz, a da li je oružje našlo “zaobilazne puteve” do ratišta, preko neke zemlje-posrednice ili eventualno u okviru evropskog programa kupovine oružja za Ukrajinu, to za sada ne možemo znati.

Na snimcima s ukrajinskog ratišta koji su se tokom prošle godine pojavljivali na internetu identificirano je oružje proizvedeno u Bosni i Hercegovini, između ostalog tenkovske granate i minobacači. Osim toga, objavljeno je da su neke firme iz Bosne i Hercegovine uključene u međunarodnu istragu o nestanku deset miliona eura koje su Ukrajinci izdvojili za kupovinu municije, a novac je u međuvremenu nestao. Sve to pokazuje da oružje nađe put do onoga kome je potrebno.