Ko je Branislava Peruničić-Draženović, dobitnica Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva, koja je u ovom izboru pobijedila popularnog Čolu?

Branislava Peruničić-Draženović je emeritus profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za automatiku i elektroniku, te redovni član Akademija nauka i umjetnosti BiH.

Završila je osnovnu školu u Beogradu, srednju školu u Kraljevu, a Elektrotehnički fakultet u Beogradu 1960. godine. Na Moskovskom Energetskom institutu je 1969. godine odbranila titulu doktorskog kandidata tehničkih nauka. Doktorsku disertaciju je 1971. godine odbranila na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Od 1962. godine radi na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Godine 1966. izabrana je za docenticu, zatim 1972. godine u zvanje vanredne profesorice, a 1976.  je izabrana u zvanje redovne profesorice na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Uporedo s profesorskom karijerom, bila je naučna saradnica instituta Istraživačko razvojnog centra (IRCA) Energoinvesta, te saradnica Instituta za računarske i informacione sisteme (IRIS) Energoinvesta. Do 1992. godine bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku.

U periodu od 1992. do 1998. godine živjela je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je obnašala funkciju gostujuće istraživačice na A&M Univerzitetu u Texasu do kraja 1992. godine, a zatim gostujuće profesorice na Univerzitetu u Illinoisu u Urbani, da bi od 1993. godine do 1998. godine bila na poziciji redovne profesorice Univerziteta Lamar u Texasu. Godine 1998., vratila se na Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu. 

Kao gostujući istraživač boravila je na Texas A&M univerzitetu u Texasu i Grand Valley State University u Michiganu, dok je kao gostujući nastavnik radila na sljedećim američkim univerzitetima: University of Illinois at Urbana, Lamar University i University of Kentucky in Louisville.

Za dopisnog člana ANUBiH izabrana je 1987. godine, a za redovnog 2002. godine. Funkciju potpredsjednice ANUBiH obavljala je u periodu od 2008. do 2011. godine.

Tokom svoje akademske karijere na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koncipirala je i uvela mnogobrojne predmete i koristila originalne metode ocjenjivanja i nastave. Bila je prodekan za nauku i predsjednica upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Izvela je 14 doktora nauka i mnogobrojne magistre nauka. Mnogi od njih su danas profesori u inostranstvu, a troje su članovi akademija nauka širom svijeta.

Osnovala je bosanskohercegovački ogranak međunarodne organizacije inženjera elektrotehnika i elektronike IEEE koji je značajno pomogao studentima da se povežu sa kolegama iz svijeta, a fakultetima u BiH da organizuju naučne konferencije prepoznate u međunarodnim naučnim krugovima.

Branislava Peruničić, zajedno sa istrazivačima iz IRCA Energoinvest i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu: S. Zimonjić, B. Matić i Z. Pašić, između 1963. i 1967. godine, obavlja specijalističke studije na Institutu za probleme upravljanja Akademije nauka SSSR u grupi prof. Jemeljjanova, radeći na problemu stabilnosti, robusnosti i generalizaciji sistema sa promjenljivom strukturom u prostoru stanja. Njen doprinos u razvoju sistema sa promjenjivom strukturom sa kliznim režimim se može predstavitit kroz četiri ključna rezultata: (1) napravila je metodologiju za sintezu upravljanja kod multivarijabilnih sistema, (2) izvela je izraz  za ekvivalento upravljanje u kliznim režimima, (3) našla je uslov da kretanje u kliznom režimu bude nezavisno od smetnji koje djeluju na sistem koji je poznat po njenom imenu "Drazenovic's invariance condition " ili "matching condition"; (4) uvela je novi tip sistema sa promjenjivom strukturom sa digialnim kliznim režimima zajedno sa njenim doktorantom Č. Milosavljevićem. 

Tokom njene kerijere, objavila veći broj naučnih članaka o osobinama i upotrebi kliznih režima od čega treba istaći rad ????????????????????????????????????????, ????. (????????????????). ???????????? ???????????????????????????????????????? ???????????????????????????????????????? ???????? ???????????????????????????????? ???????????????????????????????????? ????????????????????????????. ????????????????????????????????????????, ????(????), ????????????-????????????.  kao prvi rad iz oblasti kliznih režima objavljen na engleskom jeziku sa citiranošću od 1300 citata.

Plodovi saradnje IRCA Energoinvest, Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Instituta za probleme upravljanja Akademije nauka SSSR rezultirali su doktorskim disertacijama A. Šabanović, M. Vujović, A. Salihbegovića, F. Bilalovića, O. Mušića, N. Šabanović-Behlilović, N. Hadžimejlić, Z. Bučevca i drugih.

U oblasti energetike, kroz njen istraživački rad u IRCA Energoinvest i Texas A&M University, USA, uvela je metodu bilinearnih formi za računanje snage, reaktivne snage, amplituda struje i napona, te mjerenje frekvnecije u mreži elektroenergetskog sistema na osnovu uzoraka struje i napona. Razvila je novu metodu za određivanje mjesta kvara na dalekovodu koristeći uzorke struje i npona. Takođe, uvela je metodu za analizu događaja u mreži elektroenergetskog sistema primjenom neuronskih mreža. Udruženje CIGRE BH komitet dodjelilo joj je nagradu za životni doprinos.

Vrijedi još istaći da je tokom rad u kompaniji Energinvest, učestvovala u razvoju prvog sistema za kontrolu procesa na Balkanu vodeći grupu koja je konstruisala dvije elektromehaničke komponente sistema. Pred toga radila je na razvoju softwarea za upravljanje i planiranje rada elektroenergetskih sistema gdje je napravljn algoritam za računanje protoka snaga i koordinaciju rada hidroelektrana i termoelaktrana.

Njenu bibliografiju sa 3165 citata krasi: 4 objavljene knjige, 5 poglavlja u knjigama/monografijama, više od 50 radova u časopisima i žurnalima, te više od 150 konferencijskih radova.