Organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) objavila je kako pripadnici ujgurske etničke manjine koji žive u Kini mogu biti označeni kao "nasilni ekstremisti" i čak podvrgnuti ispitivanju od strane policije samo zato što su na svoje mobitele “skinuli” Kur’an. Nakon što je izvršila forenzičku analizu popisa od 50.000 dosjea koje su, među ostalima, koristile kineske vlasti kako bi definirale one koji ih posjeduju kao ekstremiste, organizacija je došla do zaključka da su "etnički muslimani izdvojeni kao pristaše nasilnog ekstremizma jednostavno samo zbog činjenice da prakticiraju svoju vjeru ili pokazuju interesa za nju”.

Kineske vlasti prate mobilne telefone Ujgura, većinski muslimanske manjine u zapadnoj regiji Xinjiang, gdje čine 45% stanovništva, i drugih etničkih skupina turskog porijekla, zahvaljujući aplikacijama koje im omogućuju pristup sadržaju telefona stanovništva i koje su stanovnici te regije prisiljeni preuzimati na svoje mobitele, ističe se u izvještaju pod naslovom Kina: program telefonske pretrage krši prava Ujgura.

Kineska policija u Urumqiju, glavnom gradu Xinjianga, stoji u dokumentu, “zahtijevala je od stanovnika da preuzmu aplikaciju pod nazivom Jingwang Weishi, koja vlastima daje mogućnost praćenja sadržaja njihovih mobilnih telefona. Posjetitelji iz te regije također će možda morati preuzeti sličnu aplikaciju koja se zove Fengcai.”

HRW je analizirao ovaj popis od 50.000 multimedijskih datoteka, ali kineske vlasti nadziru ne samo preuzimanje ili pregledavanje tih dokumenata, audio ili video zapisa, već i širi skup sadržaja. Ukupno 52 GB dokumenata iz baze podataka policije Xinjianga, koliko je procurilo u američki medij The Intercept 2019., ali koji do sada nisu bili javno objavljeni, navodi HRW.

Kada ujgurski musliman preuzme jednu od ovih datoteka, policija to otkrije zahvaljujući korištenju aplikacija koje im omogućuju praćenje i kontrolu sadržaja mobitela. Prema forenzičkoj analizi koju je provela organizacija za ljudska prava, ovaj popis datoteka koje se nadziru uključuje neke "nasilne i terorističke" sadržaje. Na primjer: audio, video i slike iz organizacija kao što je Islamska država. Ali i informacije koje nemaju veze s džihadističkim terorizmom. Takav nenasilni materijal, dovoljan da "potakne ispitivanje", navodi se u izvješću, uključivao je čitanje Kur'ana, islamske pjesme pa čak i kinesku putopisnu emisiju o Siriji pod nazivom Na putu.

HRW-ova analiza policijske baze podataka sugerira da su, u mnogim slučajevima, "etnički muslimani izdvojeni kao pristaše nasilnog ekstremizma jednostavno zato što prakticiraju ili pokazuju interes za svoju vjeru."

Grupa za ljudska prava kaže da je studija metapodataka popisa otkrila da je tokom devet mjeseci, između jula 2017. i marta 2018., policija pratila trag tih datoteka gotovo 11 miliona puta, u 1,2 miliona različitih telefona, koji pripadaju nekom od 3,52 miliona stanovnika glavnog grada Xinjianga, Urumqija. A 57% sadržaja identificiranog kao problematičan bio je običan vjerski materijal, izvijestio je HRW. "Samo 9% označenih datoteka sadržavalo je nasilan sadržaj, a još 4% je sadržavalo sadržaj koji je pozivao na nasilje", navodi nevladina organizacija.

"Kineska vlada skandalozno i opasno brka islam s nasilnim ekstremizmom kako bi opravdala svoja gnusna zlostavljanja muslimana u Xinjiangu", rekla je Maya Wang, vršiteljica dužnosti direktorice HRW-a za Kinu, prema saopćenju te organizacije. "Vijeće UN-a za ljudska prava mora poduzeti dugo zakašnjelu akciju i istražiti zlostavljanja kineske vlade u Xinjiangu i šire", rekla je Wang.

Ostale datoteke uključene u popis od 50.000 "označenih za [policijski] pregled", otkriva izvještaj, one su koje uključuju "materijal organizacija koje promoviraju identitet ili samoodređenje Ujgura" ili drugih turskih manjina. To uključuje separatistički pokret za nezavisnost Istočnog Turkistana, grupu u egzilu Svjetski ujgurski kongres i medijsku kuću Radio Free Asia koju finansira američka vlada.

Drugi dosjei koje kineske vlasti smatraju sumnjivima su oni koji se odnose na masakr na Trgu Tiananmen 1989. godine što su informacije koje podliježu strogoj cenzuri u Kini.

Ujedinjeni narodi su 1. septembra predstavili izvještaj, rezultat duge nezavisne istrage, u kojem su optužili Kinu za moguće zločine protiv čovječnosti protiv Ujgura i drugih muslimanskih etničkih manjina primjenom politika koje su uključivale masovna proizvoljna pritvaranja i druga ozbiljna zlostavljanja.

Sistematska praksa represije od strane režima u Pekingu dovela je do "velikog lišavanja slobode" pripadnika ovih manjina između 2017. i 2019. UN procjenjuju da je najmanje milion Ujgura i dalje internirano u radnim logorima i logorima za preodgoj, uz neodređeni broj onih koji su podvrgnuti prisilnoj sterilizaciji. Osim ovih optužbi, u dokumentu se navodi da je regija Xinjiang godinama bila podvrgnuta "orwellovskom nadzoru".

Kina je nakon predstavljanja izvještaja zaprijetila UN-u da bi njihovi međusobni odnosi "mogli biti pogoršani". Peking poriče da krši ljudska prava u Xinjiangu i brani se da su centri za preodgoj zapravo centri za profesionalnu obuku osmišljeni za ublažavanje siromaštva i borbu protiv radikalizma.