Dr. sc. Alen Kalajdžija primijetio je da akademik Suad Kurtćehajić u objavi na Facebooku Bošnjake posredno nazvao barbarima pozivajući se na ˝objašnjenje˝ značenja riječi Bošnjak iz rječnika srpskog lingviste Miloša Moskovljanina (Moskovljević). ˝Ovo zaista nema nikakve veze ni s naukom ni s logikom niti s pameću˝, napisao je Kalajdžija.
Kalajdžija podsjeća da je posljednjih dana povedena poprilično agresivna priča o bosanstvu kao nacionalnoj ili čak nadnacionalnoj kategoriji. U objektivnom pristupu problemu, smatra on, treba primijetiti kako se javnost i mnogobrojni akteri, pozvani i nepozvani, u iznošenju argumenata ponašaju navijački, nerijetko nedostojno, što po prirodi stvari ne može ići ka razrješenju zasnovanom na raciju, duhovnosti, kulturi, nauci, integritetu, već na halabuci, dreci, smicalicama i drugima tricama koje nisu potrebne niti su svrsishodne.
U takvom ambijentu Kurtćehajić je podijelio objašnjenje riječi Bošnjak.
˝Prof. dr. Mevludin Tanović, lingvista i otac našeg Oskarovca Danisa mi je poslao ovu poruku. Najveći srpski lingvista Miloš Moskovljanin u svom velikom rječniku riječ Bošnjak uvodi i označava kao barbarizam tj. i prevodi kao tuđu riječ. Isto tako, drugi lingvista kaže da je Bosanac istoznačan naziv i za narod i za naciju. To je također prvo i osnovno njeno značenje. U svojim rječnicima i Slovenci, i Hrvati i Srbi nas nazivaju Bosanci. I sa ovim tuđinskim nazivom Bošnjak – barbarizmom smo ih potpuno zbunili˝, naveo je Kurtćehajić.
Kalajdžija je objasnio da barbarizam u leksikološkom smislu podrazumijeva neku jezičku jedinicu koja je preuzeta iz stranog, tuđeg, drugog jezika, bilo da je riječ o cjelovitoj leksičkoj jedinici, bilo da je riječ o nekom neologizmu u smislu tvorbe.
˝U ovome slučaju veoma je važno tzv. konotativno značenje koje je isforsirano upotrebnom vrijednošću u datom kontekstu upotrebe, zbog čega je potrebno objasniti i termin barbar odnosno barbarin (srpska varijanta varvar ili varvarin), iz koje se tvori spomenuti termin kao leksikološki pojam. Barbarizam se izvodi iz grčkog oblika barbar ili barbarin, koji označava onoga ko ne zna jezik, što je prvobitno značenje ove riječi bilo još u stargrčkom. Potom ova leksema označava onoga ko je stranac, tuđinac, i općepoznato je da podrazumijeva helensku oznaku za sve one koji ne govore grčkim jezikom, čime je vezano za gore navedeno značenje. Izvedeno figurativno značenje, za ovu priliku priličitije fokusirano, jeste ono koje podrazumijeva surovog, divljeg čovjeka koji prezire kulturu, koji je sklon divljaštvu, rušenju, uništavanju itd. Iako barbarin ima primarno značenje tuđinca i stranca, u jezičkoj performativnoj funkciji kod riječi barbar odnosno barbarin dominira izvedeno značenje, što se lingvistički naziva dominantnim značenjem, pa prvobitno ili osnovno značenje nije što i dominantno značenje˝, navodi Kalajdžija.
Konkretnije kazano, ističe on, leksikološko značenje barbarizma u kontekstu lekseme Bošnjak dobija upravo dominantno značenje koje je apostrofirano specifičnim konotativnim kontekstom. Svesrdno i velikodušno prenošenje značenja iz Moskovljevićeva rječnika konotira figurativno značenje lekseme Bošnjak, čime se semantička lepeza proteže na Bošnjake kao takve.
˝Moram priznati da mi je žao što se ovo desilo. S druge strane, mislim da je ovo odličan autogol glavom, tako da je sada svima jasno o kakvom je projektu riječ. A da je je samo uzet čuveni Petar Skok, najveći etimolog u južnih Slavena i u slavistici ali i izvan nje, pa da se pročitalo šta on veli za ovu natuknicu, sve bi bilo mnogo, mnogo jasnije, zbog čega u prilogu dodajem fotografisanu natuknicu – samo treba pročitati! Predlažem uvaženom akademiku da se javno izvini svim Bošnjacima. A Boga mi, nije ih malo. No, kako se kaže, nad prolivenim mlijekom ne vrijedi plakati˝, napisao je Kalajdžija.
Kurtćehajić je komentirao ovu Kalajdžijinu objavu, tvrdeći da to što se piše nema smisla i da on riječ barbarizam nije spominjao uz Bošnjake.
˝Ja nisam pomenuo riječ barbarizam uz Bošnjake, nego sam samo postavio kako u velikom srpskom rječniku najveći srpski lingvista Miloš Moskovljanin navodi za ime Bošnjak barbarizam i označava kao tuđu riječ. Ono što sam ja rekao je da je Bošnjak ugarskog porijekla i da su je i Srbi i Hrvati i Slovenci preuzeli od Ugara. A mi isto vjerovatno od Ugara preko ili njih od Srba ili franjevaca ali ne prije 19. stoljeća i smatram da je velika šteta da 1991. ili 1993. nismo uveli naziv Bosanac za sve one koji osjećaju da pripadaju Bosni bez obzira na religiju ili odnos prema religiji˝, naveo je Kurtćehajić.
Kalajdžija je na to istaknuo da je Kurtćehajić iznio netačnosti. On navodi da nije tačno da je Moskovljević najveći srpski lingvista, a također podsjeća da je objasnio kako značenja funkcioniraju i šta znači konotativno značenje.
˝Lingvistika je ozbiljna nauka, tako da je nejasno odakle tvrdnja da je Bošnjak ugarskog porijekla. Znači li to da je i Visočak i Zeničak ugarskog, zbog sufiksa. Tvorba riječi je ozbiljna disciplina pa preporučujem da se posavjetujete s morfologom. Ovo zaista nema nikakve veze ni s naukom ni s logikom niti s pameću. A vaša postavka da je nešto strano, u supstancijalnom smislu ne znači ništa. Rusi su npr. slavenski narod ali je njihovo ime strano. I šta to smeta Rusima. Helem, trebali biste malo povesti računa o tome kako plasirate informacije. Najpoštenije bi bilo da se ne oslanjate na rekla-kazala, već da priložite fotografiju iz Moskovljovićeva rječnika. Eto ja sam vam ponudio Skoka. Za njega možete komotno reći jedan od najvećih. A Kad kažete najveći, nešto ste grdno promašili, što pokazuje vašu sklonost da predimenzionirate nešto što može biti sporno štiteći se takvim praznim ljušturama od riječi. A i dalje mislim da ste pogriješili i da vam se to neće oprostiti, što je u suštini dobro˝, zaključuje Kalajdžija.
