Francuski putopisac A. Poullet prvi susret s kahvom imao je u Bosni sredinom 17. stoljeća. Očigledno zbunjen i iznenađen viđenim zapisao je doživljaj ispijanja kahve koji je ostao sačuvan u njegovoj bilješci iz 1658. godine:
"Pošto su svi obredi svršeni, trpeza dignuta, oni posijedaju da im se posluži kahva, koja je napravljena od nekakvih bobica iz Misira (Egipta), prepečenih u furuni, samljevenih i potemu svarenih u vodi.
I najvještijemu čovjeku bi bilo mučno razabrati čega ima većma u ovoj kaši, crnine ili gorčine.
Umješnost se sastoji u tomu, da ju se uzimlje u malenom findžanu od porcelana, tako vrelom, da ju nije moguće držati među prstima, ali je divota gledati kreveljenje i savijanje čeljusti kad ju se pije, pošto nije dobra nego ako peče; pa da se ublaži žarkost, oni ju srču zadržavajući dah i proizvodeći neko grgutanje!"
Napomenimo da Sarajevo već 1591. godine ima "jednu dobro uređenu kahvehanu" (Gliša Elezović). U Parizu se prva otvara 1672, a u Beču 1683. godine.
(Izvor: Adnan Muftarević, Facebook)
