Islam je u njegovoj sveobuhvatnosti nemoguće uokviriti u tzv. četiri kućna ili čak džamijska zida, što se posebno primjećuje prilikom obilježavanja značajnih vjerskih datuma, posebno ramazana, ali i općenito kroz tradiciju, običaje, folklorne i životne specifičnosti raznih muslimanskih naroda. Islamska kultura u kombinaciji s identitetarnim različitostima predstavlja primamljiv potencijal i može biti integralni faktor između ekonomije i turizma. Za Sarajevo, pored filmskog festivala, ramazanska atmosfera predstavlja najpotentniji motiv koji privlači turiste iz regije i svijeta. U našem komšiluku Zagreb je već godinama najprestižnija advent destinacija u Evropi, a ovom događaju i popratnim sadržajima se posvećuje pažnja kakvu imaju projekti od nacionalnog interesa. Sarajevo zaostaje, ponajviše zato što se ramazan i njegova manifestacija u obliku iftara od nekih vidi kao prijetnja sekularnim vrijednostima. Pritom teško mogu prihvatiti očigledno – skup različitosti i njihovo neometano supostojanje čini samo suštinu sekularnog multikulturalnog društva u Bosni i Hercegovini. Ovdje se ne zagovara profanizacija ramazana, zadiranje u njegovu suštinu ili pretvaranje u turističku ponudu, ovdje se zagovara prepoznavanje specifičnog tradicijskog bogatstva koje ima potencijal da bude kulturološki most između Istoka i Zapada.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je 2015. i 2016. godine u saradnji s četiri udruženja organizovala manifestaciju „Ramazan u Bosni“ na Baščaršiji, koja je okupila Bošnjake iz povratničkih sredina i domovinskih zemalja. Takav koncept su preuzeli gotovo svi veći medžlisi uz jedan nedostatak, a to je neuključivanje NVO sektora. Bez obzira na to, javna manifestacija ramazanske kulture postala je trend. Kasnije je pandemija učinila svoje, ali ovaj ramazan izgleda pored lijepih vijesti o pomirenju dva dominantna koncepta (Saudijska Arabija i Iran) na nivou ummeta, u Sarajevu, ali i drugim bosanskohercegovačkim gradovima bilježimo proaktivan pristup ramazanu.
Organizacija masovnih dočeka ramazana u kojima su djeca u fokusu kroz različite interaktivne sadržaje su jedna od najradosnijih praksi koja je zaživjela u gotovo svim našim sredinama. To je odličan primjer pozitivnog djelovanja na djecu i naše porodice jer se taj događaj, šetnja, ramazanski vozić, puštanje balona iščekuje cijelu godinu.
Za pohvalu je potez Općine Stari Grad Sarajevo, koja je postavila prigodne dekoracije ispred Baščaršijske džamije, te u ulici Sarači nekoliko dana prije početaka ramazana kao njegovu najavu. S druge strane, Medžlis IZ Sarajevo u saradnji s partnerima pripremili su bogat sadržaj tokom ramazana. Slične aktivnosti su i u Mostaru kroz saradnju Medžlisa i gradskih institucija.
Međutim, bez obzira na pohvalne trendove i dalje u oči bode nedostatak sveobuhvatnog pristupa kroz koji bi svi segmenti društva dali svoj doprinos. Sarajevo ima sve predispozicije da postane svjetska ramazanska top destinacija koja spaja Istok i Zapad. Ramazanska atmosfera Sarajeva podjednako je primamljiva svim turistima. Naravno, bilo bi potrebno brendirati Sarajevo kao ramazansku destinaciju i uvesti novosti u turizam i ugostiteljstvo. Porazna je činjenica da Baščaršija nema restorana ni hotela s halal-standardom, a na gotovo svakom objektu su istaknute nelegalne oznake „halal“. Porazna je činjenica da uz zid obnovljene Baščaršijske džamije restoran koji prodaje alkohol ima svoje stolove. Još poraznije je nelegalno istaknuti znak „halal“. Nažalost, tu nije kraj ovoj tužnoj priči. Baščaršijska džamija je u tokom obnove koju je finansirala Uprava vakufa Turske dobila drugi ulaz prilagođen za invalidska kolica, ali on je nažalost zaključan. Iako je ambijent Baščaršije jedinstven u pojedinim njegovim dijelovima, često nedostaje jedan segment koji je ključan – ezan.
Prije nekoliko godina tokom ramazana u Sarajevu je održan međunarodni skup o islamofobiji na svjetskom nivou, što je predstavljalo osvježenje u „ramazanskoj ponudi“, ali i izuzetak koji se nije ponovio. Ako želimo da Sarajevo bude ramazanska top destinacija i da privuče višemilionsku zajednicu evropskih muslimana kojima smo najbliži orijentalni ambijent, nužno je da ugostimo najzvučnija imena muslimanskog svijeta tokom ramazana. Sarajevo se nalazi na kraju niza gradova koji imaju svoj prepoznatljivi duh, a koji počinje s Bursom i Istanbulom te se nastavlja sa Skopljem, Prizrenom i Novim Pazarom. Džamije, ezani, mukabele, teravije, top za iftar, somuni... nisu sami po sebi dovoljni da privuku turiste koji nisu nužno muslimani i vjerski praktikanti. Da bi naša ramazanska tradicija bila prepoznatljiva na svjetskom nivou nužno je kreiranje integralne i interaktivne virtualne platforme na kojoj bi se predstavila sva ramazanska dešavanja u Sarajevu i druge znamenitosti. Takvi sadržaji moraju konceptualno biti osavremenjeni, pristupačni i promovirani kroz digitalne platforme.
Prednost koja karakteriše bosanskohercegovačke muslimane jeste sloboda mišljenja, što se može kapitalizirati kroz različite panel-diskusije ili okrugle stolove o aktualnim pitanjima koja tište muslimanska društva na Istoku i muslimanske manjine na Zapadu te njihovu integraciju u evropska društva. Naravno, za takve sadržaje nužno je cjelogodišnje djelovanje i programi na engleskom jeziku.
Istražujući bošnjačku ramazansku kulturu, možemo vidjeti ogromno bogatstvo običaja, a posebnu vrijednost imaju običaji čišćenja i ukrašavanja avlija, ulica, mahala, džamija i javnih objekata pred početak ramazana i pred oba Bajrama. Tu su i socijalni aspekti naše duhovnosti koji se tokom ramazana intenziviraju kroz druženja rodbine, komšija i prijatelja, te socijalna davanja koja su kod muslimana najintenzivnija upravo u ovom periodu.
Ranijih ramazana smo imali niz pozitivnih vijesti oko tradicionalnih priprema za ramazan kroz čišćenje i uređivanje javnih površina, ulica, trgova. Ove godine je ta praksa izostala ili je bila znatno umanjena. To pokazuje da i dalje kod nas dominira stihijski pristup. Prostora za rad i djelovanje je mnogo.
Ramazan je dao svoj pečat skoro svim ljudskim djelatnostima, a posebno književnosti. Večeri poezije, susreti književnika, putopisaca, istraživača trebaju da imaju primat na opetovanom izlizanom i površnom diskursu o hrani u ramazanu. Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo tokom cijelog ramazana će organizovati niz vjersko-kulturnih sadržaja u okviru manifestacije „Visit Sarajevo – Feel the spirit of Ramadan“. Ova manifestacije će dati doprinos u kreiranju pozitivne atmosfere u blagoslovljenim danima kroz duhovnost, dobročinstvo i ljubav. Namjera Medžlisa Sarajevo je da se tokom ramazana građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine, kao i brojnim turistima i gostima, ponudi veliki broj vrijednih vjerskih i kulturnih programa, što će doprinijeti unapređenju i obogaćivanju kulturnog života, ali i turističke ponude Sarajeva i BiH, te ukupnom razvoju kulturnog života lokalne zajednice i društva.
Neke od aktivnosti koje će biti provedene su zajednički iftari, mukabele, posjete po mahalama, kao i već prepoznatljiva aktivnost „Ramazanske večeri“. Ove godine „Ramazanske večeri“ će biti realizirane prva tri vikenda: 24, 25, i 30. marta, 1, 7. i 8. aprila u Hanikahu Gazi Husrev-begove medrese.
Svaka večer će biti obogaćena učešćem umjetnika koji njeguju duhovnu muziku. Posebni gosti će biti i učenici sarajevskih gimnazija, koji će imati priliku prezentirati svoj aktivizam i rad, te aktivno sudjelovati u realizaciji aktivnosti. Program će biti prenošen uživo na BHT1, RTV BIR i službenom Facebooku Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo. Također, najavljen je i bajramski koncert „Bajram dođe, mirišu avlije“, koji će prvog dana Bajrama biti održan u dvorani „Mirza Delibašić“ u Skenderiji. Koncert će biti humanitarnog karaktera, a prikupljena sredstva će biti donirana za nastradale u zemljotresima u Republici Türkiye i Siriji. Podršku manifestaciji su pružili Media centar Islamske zajednice, Turistička zajednica Kantona Sarajevo, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, BHT, Hayat TV, „BH Telecom“, „BH Pošta“, Općina Stari Grad i mnogi drugi.
