Ruski zvaničnici predsjedništva BRICS 2024. godine javno su objavili da je Turkiye podnijela zahtjev za punopravno članstvo u najvećem nezapadnom ekonomskom bloku. Kao prvi član NATO-a, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, Turkiye je već bila oštro kritikovana od strane svojih NATO saveznika zbog udaljavanja od zapadnog saveza i zapadnih vrijednosti. BRICS, grupa koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, prije nego što se nedavno proširila uključivanjem Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Egipta, Irana i Etiopije, predstavlja najveći dio svjetske populacije, drugu po veličini ekonomiju zajedno i rastućeg ekonomskog i tehnološkog konkurenta Zapadu.
Sa skoro 45% svjetske populacije i 31,5% globalne ekonomije, BRICS nadmašuje G7 grupa razvijenih zapadnih država. BRICS se pojavljuje kao alternativa zapadnom tehnološkom znanju i razvoju. Kriza izazvana pandemijom COVID-19 pokazala je da su BRICS države bile bolje opremljene i spremnije da podrže globalno zdravstvo. BRICS zemlje postale su partneri značajnim nerazvijenim ili zemljama u razvoju, zamijenivši zapadne nacije. U vojnom smislu, BRICS zemlje su unaprijedile svoju odbranu i značajno smanjile ovisnost o Zapadu. Kao rezultat toga, mnoge jednostrane sankcije koje su zapadne zemlje, uglavnom Sjedinjene Američke Države, uvele nezapadnim zemljama, poput Rusije, Irana, Sirije, Kube, Libije ili drugih, ili su propale ili su imale ograničen učinak. BRICS članice često odbijaju primijeniti jednostrane sankcije u svojim bilateralnim trgovinama i nastavljaju transakcije s Rusijom ili Iranom. Sa Novom razvojnom bankom (NDB), BRICS pokušava postati alternativa MMF-u, pružajući samo finansijsku podršku s blažim uvjetima.
Žurba ka BRICS-u?
Zemlje u razvoju iz Globalnog Juga pronašle su više podrške od Rusije, Kine i Indije nego od Zapada kada je u pitanju pristup globalnim finansijskim, tehnološkim i diplomatskim prilikama. Kineska inicijativa "Pojas i put", indijska inicijativa za Afriku i stalne ruske odbrambene isporuke nezapadnim zemljama pružile su više međunarodnih platformi zemljama u razvoju u posljednjih nekoliko decenija.
U poređenju sa Zapadom, nezapadni uslovi i pravila za trgovinu i ulaganja su pristupačniji, inkluzivniji i neobvezujući. Jednostavnost poslovanja, neograničen pristup tehnologiji, nedostatak prijetnji američki predvođenim sankcijama i rastuća globalna uloga nezapadnog bloka na međunarodnom nivou privukli su mnoge zemlje da se pridruže BRICS-u. Nadalje, članovi BRICS-a zagovaraju multipolarni svjetski poredak mnogo snažnije dok se postojeća globalna uprava suočava sa nizom izazova. Želja Turkiye da se pridruži ovoj grupi nezapadnih zemalja izazvala je zabrinutost na Zapadu, posebno u NATO-u.
Savršeno partnerstvo
Turkiye je svjedočila postepenom i stalnom preokretu u svojim trgovinskim i odbrambenim odnosima, pri čemu su se značajno poboljšali njeni odnosi s Azijom i Bliskim Istokom. Kina, Indija i Rusija sada čine drugo najveće tržište Turkiye nakon Evrope. Visoka stopa rasta azijskih ekonomija i pad evropskih ekonomija pogodovali su turskom zaokretu ka Aziji.
Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je izjavio: „Turkiye može postati jaka, prosperitetna, prestižna i efikasna zemlja ako istovremeno unaprijedi svoje odnose sa Istokom i Zapadom. Bilo koja druga metoda neće koristiti Turskoj, već će joj naštetiti.“
Međutim, dok Turkiye ostvaruje trgovinski suficit sa Evropom, sa Indijom i Kinom bilježi trgovinski deficit već desetljeće. S obzirom na veličinu indijske i kineske ekonomije, obje zemlje će uživati ovu superiornost. Ipak, ako Turkiye želi uravnoteženije odnose s Kinom i Indijom, mora razmišljati izvan bilateralne trgovine. Pristupanjem BRICS-u, Turkiye će imati više mogućnosti za pristup finansijskim i ljudskim resursima, tehnologiji i tržištima.
Sa skoro pola miliona turista, Turkiye je postala atraktivna destinacija za azijske turiste. Turski univerziteti privukli su veliki broj azijskih studenata iz Indonezije, Indije, Pakistana, Filipina i drugih zemalja. Pristupanje Turkiye BRICS-u je ključni korak ka postepenoj integraciji Turkiye u azijsku ekonomiju. Ovo će potom pratiti razumijevanje oporezivanja, zamjene valuta, ublažavanja viznih režima i sajber sigurnosti. Zauzvrat, i BRICS će imati koristi u promoviranju multipolarnosti i nezapadnih institucija na Bliskom Istoku i u Evroaziji. Rast turske ekonomije, tehnološke sposobnosti i odbrambeni kapaciteti dokazali su da Turkiye nije zaglavila u ideološkim linijama Hladnog rata.
Budućnost sa Zapadom
Tursko članstvo u NATO-u i carinski sporazum s EU ostaju kamen temeljac turske vanjske i odbrambene politike. Bliski odnosi Turkiye s BRICS-om otvorili su pitanja njene budućnosti u tradicionalnom savezu, NATO-u, i budućem članstvu u EU. Prije nego što je Turkiye podnijela zahtjev za članstvo u BRICS-u, već je kupila ruski protivzračni sistem S-400 za koji stručnjaci kažu da nije kompatibilan s NATO-om. Zbog kupovine ruskog sistema, Turkiye je morala žrtvovati najnapredniji borbeni avion F-35, u čijem je razvoju bila partner. Evropske zemlje mogle bi koristiti turski interes za BRICS kako bi dodatno odgodile dijalog o pristupanju EU, koji je zamrznut od 2005. godine.
Ankara navodi da BRICS ne smatra alternativom ili zamjenom za svoje zapadne partnere, posebno NATO i EU. Ipak, Turkiye također optužuje EU za političke razloge zastoja u dijalogu o pristupanju te ističe da turska ekonomija ne može priuštiti neodređeno čekanje i nesigurnost. Ankara sada vidi priliku da iskoristi svoje odnose s Azijom i Evropom kako bi koristila objema stranama. Turska objašnjava da su njeni napori u posredovanju za rješavanje sukoba Etiopije i Somalije te Ukrajine i Rusije, kao i njen rastući izvoz odbrambenih proizvoda u Aziju i Bliski Istok, namijenjeni pomaganju objema blokovima.
Unutrašnji pritisci
Iako domaće javno mnijenje u Turkiye i dalje ostaje izrazito naklonjeno bliskim vezama s Evropom i Zapadom, postoji postepena spoznaja da turska ekonomija ima više koristi ako su odnosi s Kinom, Indijom i Rusijom dobri.
U posljednjih nekoliko mjeseci, na visokom nivou su vođeni sastanci između turskih i kineskih zvaničnika o saradnji u okviru „Pojasa i puta“. Proširenje BRICS-a u Africi otvorit će dodatne mogućnosti za tursku trgovinu, investicije i diplomaciju na ovom kontinentu.
Izvor: Daily Sabah / Ilustracija: Erhan Yalvac
O AUTORIMA: Omair Anas je vanredni profesor na Odsjeku za međunarodne odnose Univerziteta Yıldrım Beyazit u Ankari / Parveen Uzma je doktorant na Centru za studije Zapadne Azije na univerzitetu Jamia Millia Islamia, New Delhi, Indija.
