Čišćenjem terena i iskopavanjem temelja krajem januara u naselju Drač u Podgorici počela je izgradnja Hadrovića džamije na mjestu gdje su sredinom prošlog stoljeća porušeni posljednji ostaci istoimene džamije. Džamija Hadrovića sagrađena je početkom 18. stoljeća, o čemu svjedoče dokumenti u vakufskom defteru Arhiva u Istanbulu.

Za muslimane Podgorice riječ je o historijskom trenutku jer će nakon gotovo tri stoljeća u Podgorici biti izgrađena nova džamija. Pravna borba za vraćanje vakufske imovine i dobijanje svih dozvola za izgradnju ove džamije trajala je više od deset godina.

Povratak historijskog ambijenta Podgorice

Urbani razvoj Podgorice započinje s Osmanlijama i izgradnjom utvrde Depedogen (ispod brda) i jačanjem trgovine u vrijeme sultana Mehmeda Fatiha. Evlija Čelebija navodi da je utvrdu čuvalo 700 vojnika, a unutar nje se nalazilo oko 300 uskih kućica i jedna džamija. Upravo zbog toga, ponovna izgradnja ove džamije jeste i svojevrsni povratak historijskog ambijenta Podgorice.

„Dračka ili Hadrovića džamija je jedna od šest podgoričkih džamija o kojima imamo historijske podatke. Pored Osmanagića džamije, i Starodoganjska (Skender Čauševa) iz 15. stoljeća u Staroj Varoši bila je i Glavatovića džamija, koja je imala funkciju centralne i uz koju je bila medresa. Stradala je u Drugom svjetskom ratu tokom bombardovanja. Postoje arheološki dokazi i fotografije o džamiji sultana Mehmeda Fatiha na sastavu Ribnice i Morače, ispod tvrđave Depedogen. Sahat-kulu, kameni most i Osmanagića džamiju je uvakufio hadži paša Osmanagić krajem 18. stoljeća. U Draču su postajale ranije dvije džamije koje su porušene. Jedna od njih jeste Drickovića džamija, u čijoj je blizini sačuvan mezar hadži Bajrama Drickovića, o kojem su ostale brojne priče i predaje o njegovom duhovnom i herojskom životu. Druga je Hadrovića džamija, koja je, prema podacima iz katastra, imala 905 kvadrata svog zemljišta, a zbog uzurpacije, vraćeno je oko 600 kvadrata. Imam ove džamije bio je muftija Murat Vodopić. Godine 1956. njeni ostaci potpuno su uništeni. Pored navedenog, Medžlis Podgorica intenzivno je tragao za podacima o džamiji u Goričanima, općina Zeta, gdje je ranije živjelo mnogo muslimanskih porodica, a koje su se iselile u Staru Varoš i Podgoricu“, kaže za Stav Esad Merulić, poznato ime, glas i lice Bošnjaka Podgorice.

Merulić pojašnjava da se oko Hadrovića džamije očuvalo autohtono bošnjačko stanovništvo koje živi u harmoniji s brojnim pravoslavnim porodicama, te na osnovu njihovih svjedočenja započeta su arheološka istraživanja kroz koja su pronađeni mezari i temelji džamije.  

Jačanje duhovnosti  

Nakon toga, formiran je građevinski odbor, na čijem je čelu Ismail ef. Dacić, imam Osmanagića džamije te se s izgradnjom Hadrovića džamije krenulo krajem januara.

„Izgradnja ove džamije ima izuzetnu simboliku za muslimane Podgorice, a posebno naselja Drač. Poslije dva stoljeća ovo je prva džamija koja je vraćena Islamskoj zajednici, odnosno, kako mi to ovdje kažemo, povrnuta. Izgradnjom ove džamije daje nam se na značaju, budi se naš ponos i daje nam snagu. Na ovaj način obnavljamo našu duhovnost i potvrđujemo pripadnost Islamskoj zajednici“, poručuje Merulić.

U vrijeme komunističke vlasti Islamska zajednica je pod različitim okolnostima gubila znatnu vakufsku imovinu u cijeloj Jugoslaviji pa tako i u Podgorici. Međutim, jačanjem zajednice došlo je do promjene i pristupa i procesa pa je sve više vakufske imovine koja je vraćena.

„Od kako je za glavnog imama došao Džemo ef. Redžematović, naša borba za vraćanje vakufa je postala jača i uspješnija. Zahvaljujući našim naporima, mi smo dobili dozvolu da gradimo novu i veću džamiju na temeljima stare kako bismo zadovoljili savremene potrebe džematlija“, kaže za Stav Hasan Garuc Cano, raniji predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Podgorica, u čijem je mandatu započela gradnja Hadrovića džamije.

Džeme ef. Redžematović glavni je imam Medžlisa Podgorica koji pokriva i Cetinje, Zetu, Danilovgrad i druga mjesta koja gravitiraju glavnom gradu.

„Od Hadrovića džamije su ostala samo dva kraka temelja, zbog čega nismo imali osnove da izvršimo rekonstrukciju objekta. Postoji samo jedna fotografija iz 1905. godine na kojoj se ne vidi munara, a po predajama, ezan se učio s doksata, odnosno otvorenog dijela mahfila. Međutim, u toku arheoloških iskopavanja mi smo pronašli temelje munare i bunar dubine oko 25 metara koji ćemo također obnoviti. Našli smo veliko mezarje koje je kroz vrijeme uzurpirano. Za ovaj historijski projekt imali smo veliko razumijevanje i podršku nadležnih državnih institucija i Grada Podgorice, na čemu im se zahvaljujemo“, kaže efendija Redžematović.

Džamija koja je ujedinila Crnu Goru

Gradnjom džamije obnavlja se i gradi se duh jednog naroda, čemu svjedoče reakcije džematlija i stanovnika Podgorice i cijele Crne Gore, kao i dijaspore bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.

„Izgradnja ove džamije vraća nadu u bolju budućnost muslimana u ovom gradu, povratak svom identitetu, običajima, tradiciji, prepoznatljivoj toplini koju imaju mahale s džamijama. Već po prvim reakcijama stanovnika Drača, vidi se entuzijazam, hrabrost, pozitivna energija koja uvezuje u dobru sve stanovnike ne samo Drača i Podgorice nego cijele Crne Gore. Ogromnu podršku izgradnji džamije dobili smo od komšija nemuslimana. Jedan od prvih donatora je bio pravoslavac koji izdvojio 60.000 eura za beton. Radove na geomehanici također je finansirao jedan pravoslavac, kao i radove vezane za vodovod i kanalizaciju,  a troškove za protupožarni projekt je podržala jedna pravoslavka. Pored navedenog, zemljani radovi, idejni i glavni projekt su donirani. Ljudi iz Kotora koje nikad u životu nisam vidio jave se i hoće da doniraju za izgradnju džamije. Jedan Albanac iz Makedonije, uspješan poduzetnik u Crnoj Gori, izvodi sve građevinske radove bez naknade. Na ovaj način kroz izgradnju džamije ujedinili smo cijelu Crnu Goru jer među donatorima i izvođačima radova imamo,pored Bošnjaka, i Albance, Crnogorce i Srbe“, ističe ef. Redžematović.

Prema prvim procjenama, ukupna vrijednost projekta jeste oko 620.000 eura, a većina troškova izgradnje do sad je donirana kroz usluge, materijal i radove.

„Ova atmosfera je generisala veliku pozitivnu energiju kod svih muslimana, ali i kod naših komšija pravoslavaca i katolika koji su objeručke prihvatili činjenicu da je tu džamija bila nekad i da imamo pravo je obnoviti“, zaključuje na kraju razgovora za Stav Džemo ef. Redžematović.

Na osnovu idejnog i glavnog projekta, džamija će dobiti potpuno novi izgled, u duhu savremene arhitekture. Objekt će biti izgrađen na trima etažama, podzemna garaža, prizemlje i sprat, ukupne površine 328 kvadratnih metara. Planirano je da džamija bude otvorena krajem 2024. godine, međutim, zbog velike podrške donatora, izgledno je da će džamija biti otvorena u ovoj godini. 

U međuvremenu Medžlis IZ Podgorica dobio je saglasnost za izgradnju džamije u naselju Stari Aerodrom, gdje živi najveći dio Bošnjaka koji su se zadnjih godina doselili sa sjevera Crne Gore, odnosno iz južnog Sandžaka. To je još jedan projekt koji će unijeti još više živosti i snage među muslimane Podgorice.