Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović ocijenio je nakon današnjeg susreta članova Kolegija tog doma da BiH nikada nije bila u goroj političkoj situaciji od potpisivanja Dejtonskog sorazuma.
Čović je na ovom sastanku, koji učesnici nazivaju radna kahva, razgovarao s članovima Kolegija Bakirom Izetbegovićem (Stranka demokratske akcije) i Nikolom Špirićem (Savez nezavisnih socijaldemokrata), ali nije bilo dogovora o eventualnoj deblokadi rada Doma naroda.
Čović, kao i druga dva učesnika, kaže da rješenje za političku situaciju treba tražiti isključivo u razgovorima.
"Trebamo razgovarati i pokušati kroz razgovore nas unutar BiH tražiti rješenja za trenutnu aktuelnu političku situaciju i za sve ono što smo preuzeli kao obaveze kroz zvanične sporazume, primarno mislim na Izborni zakon, a i određene reforme ka EU, što prije pokušati realizirati. Zaključak je vrlo jasan, da nam je ostalo vrlo malo vremena, mjesec-dva do kraja godine, a da nikad nismo u goroj političkoj situaciji bili od Dejtona do danas", rekao je Čović.
Ponovio je kako je stav HDZ-a BiH da nam je potrebna evropska BiH, funkcionalna država u kojoj će tri konstitutivna naroda biti do kraja ustavno ravnopravna i predstavljena, kako kaže, legitimnim predstavnicima. To je pozicija, ističe, oko koje ćemo se morati naći u narednih mjesec dana.
Čović također naglašava da politički predstavnici Hrvata neće dozvoliti brisanje konstitutivnih naroda iz Ustava.
"Rekao sam više puta da se etnički predznak može brisati. To nije etnička odrednica. Ne vidim etničke predznake u Ustavu. Postoji jasna odrednica konstitutivnih naroda. Ako će se u to dirati, onda se Ustav mora mijenjati. Nijedan predstavnik hrvatskog naroda neće dozvoliti da se konstitutivni narodi izbrišu iz Ustava", riječi su ovog člana Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je danas da je spreman održati sastanak "jedan na jedan" s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom.
"Zanima me da li se stvarno radi o nekim pogrešnim predstavama i možda se još uvijek stvari daju zaustaviti", rekao je Izetbegović.
Dodao je da je spreman razgovarati o deblokadi institucija, jer smatra da je moguće "elegantno" izaći iz ove situacije u vezi s primjenom "Inzkovog zakona".
Izetbegović je pojasnio da je Parlamentarna skupština BiH imala 15 godina da usvoji takav zakon ali nije i bivši visoki predstavnik je bio prisiljen da to uradi.
"Mi još uvijek možemo usvojiti takav zakon i tražiti od OHR-a da povuče ovaj, što bi bio izlaz iz ove situacije", smatra Izetbegović.
Istakao je da je čuo da bi srpska strana bila zainteresirana da taj zakon obuhvati i Jasenovac, te da SDA nema ništa protiv.
Izetbegović je potcrtao da ni po koju cijenu neće pregovarati o Ustavu, vraćanju na izvorni Dejtonski sporazum i poziciji OHR-a.
Nikola Špirić današnji sastanak članova Kolegija nije želio komentirati novinarima kao međustranački dijalog, već isključivo kao "radnu kahvu" članova.
Po Špirićevim riječima, bio je to otvoren susret i protekao je u dobroj atmosferi, s preovlađujućim stavom da o svim otvorenim pitanjima u BiH treba voditi unutrašnji politički dijalog, bez posrednika.
Špirić kaže da su iz bh. entiteta Republika Srpska već dugo stizali pozivi na razgovore, ali bez odjeka, iako ne postoje izazovi o kojima se, naglašava on, ne može pričati.
Za razliku od drugog učesnika, Bakira Izetbegovića, koji naglašava da neupitne stvari koje su u vezi s državnim identitetom institucija uopće ne treba da budu predmet pregovara, Špirić tvrdi da se može razgovarati o svemu jer "ako nema razgovora, nema ni dogovora".
Povodom Zakona o zabrani negiranja genocida u BiH, koji je nametnuo visoki predstavnik, a oštro se protivi RS, Špirić kaže da je problem u tome što se radi upravo o nametnutom zakonu.
