Bivša sekretarica koja je radila za komandanta nacističkog koncentracionog logora osuđena je za saučesništvo u ubistvima više od 10.500 ljudi. Irmgard Furchner (97) prva žena kojoj je suđeno za nacističke zločine u posljednjih nekoliko decenija, dobila je dvogodišnju uslovnu zatvorsku kaznu.

Furchner je kao tinejdžerka primljena radno mjesto stenografkinje u Stutthofu i tamo je radila od 1943. do 1945. godine. Iako je bila civilna radnica, sudija se složio da je bila potpuno svjesna šta se dešavalo u logoru, piše BBC.

Smatra se da je oko 65.000 ljudi umrlo u užasnim uslovima u Stutthofu, uključujući jevrejske zatvorenike, nejevrejske Poljake i zarobljene sovjetske vojnike.

Furchner je proglašena krivom za pomaganje i podržavanje ubistva 10.505 ljudi i saučesništvo u pokušaju ubistva još pet osoba. Kako je tada imala samo 18 ili 19 godina, suđeno joj je na posebnom sudu za maloljetnike.

U Stutthofu, koji se nalazi u blizini današnjeg poljskog grada Gdanjska, korištene su razne metode za ubijanje zarobljenika i hiljade je umrlo u tamošnjim gasnim komorama od juna 1944.

Sud u Itzehoeu u sjevernoj Njemačkoj saslušao je preživjele iz logora, od kojih su neki umrli tokom suđenja.

Kada je suđenje počelo u septembru 2021. godine, Irmgard Furchner je pobjegla iz svog doma za penzionere i policija ju je na kraju pronašla na ulici u Hamburgu.

Komandant Stutthofa Paul-Werner Hoppe zatvoren je 1955. zbog saučesništva u ubistvu, a pušten je pet godina kasnije.

Od 2011. godine u Njemačkoj se vodi niz krivičnih gonjenja, nakon što je osuda bivšeg čuvara nacističkog logora smrti Johna Demjanjuka postavila presedan da je biti stražar dovoljan dokaz za dokazivanje saučesništva. Ta presuda je također značila da se civilnoj radnici Furchner može suditi, jer je radila direktno sa komandantom logora, baveći se prepiskom oko zarobljenika Stutthofa.

Trebalo joj je 40 dana da prekine ćutanje na suđenju, kada je na sudu izjavila:"Žao mi je zbog svega što se dogodilo. Žao mi je što sam tada bila u Stutthofu – to je sve što mogu reći˝, rekla je.

Njeni branioci su tvrdili da bi ona trebala biti oslobođena zbog sumnji u ono što zna, jer je bila jedna od nekoliko daktilografkinja u Hoppeovoj kancelariji.

Nakon rata, Furchner se udala za vođu SS odreda po imenu Heinz Furchstam kojeg je vjerovatno i upoznala u logoru.

Nastavila je da radi kao administrativni radnik u malom gradu na sjeveru Njemačke. Njen muž je umro 1972.

Historičar Stefan Hördler odigrao je ključnu ulogu u suđenju, prateći dvojicu sudija u obilasku logora.

Iz posjete je postalo jasno da je Furchner mogla vidjeti neke od najgorih uslova u logoru iz komandne kancelarije.

Ovaj je historičar na suđenju rekao da je 27 transporta sa 48.000 ljudi stiglo u Stutthof između juna i oktobra 1944. godine, nakon što su nacisti odlučili da prošire logor i ubrzaju masovna ubistva upotrebom gasa ciklon B.

Gospodin Hördler je opisao Hoppeovu kancelariju kao "nervni centar" svega što se dešavalo u Stutthofu.

Tokom svog svjedočenja pročitao je dokaze Furchnerinog muža iz 1954. godine kada je rekao: "U logoru Stutthof ljudi su bili oguljeni gasom. Osoblje u komandantovom štabu je pričalo o tome."

Predsjedavajući sudija Dominik Gross rekao je da je "izvan mašte" da Furchner nije mogao primijetiti dim i smrad masovnog ubijanja: "Optuženi je mogao odustati u bilo kojem trenutku."

Preživjeli logoraš Josef Salomonović, koji je otputovao na sud da svjedoči na suđenju, imao je samo šest godina kada je njegov otac ubijen smrtonosnom injekcijom u Stutthofu u septembru 1944.

"Ona je indirektno kriva", rekao je on novinarima na sudu prošlog decembra, "čak i ako je samo sjedila u kancelariji i stavila svoj pečat na smrtovnicu mog oca."

Drugi preživjeli iz Stutthofa, Manfred Goldberg, rekao je da je njegovo jedino razočaranje bila priroda kazne.

"Prethodno je zaključiti da 97-godišnjak neće biti primoran da služi kaznu u zatvoru - tako da bi to mogla biti samo simbolična kazna", rekao je on za BBC i dodao:"Ali dužinu bi trebalo odrediti tako da odražava izvanredno barbarstvo kada se utvrdi da je bila saučesnik u ubistvu više od 10.000 ljudi."

Suđenje Furchner vjerovatno bi moglo biti posljednje koje će se održati u Njemačkoj za zločine iz nacističke ere, iako se nekoliko slučajeva još uvijek istražuje.

Dva druga slučaja otišla su na sud posljednjih godina za nacističke zločine počinjene u Stutthofu.

Prošle godine bivši logorski stražar proglašen je nesposobnim za suđenje iako je sud rekao da postoji "visok stepen vjerovatnoće" da je kriv za saučesništvo.

Godine 2020., drugi čuvar SS logora, Bruno Dey, dobio je dvogodišnju uslovnu kaznu zatvora zbog saučesništva u ubistvu više od 5.000 zatvorenika.

Slučajevi nacističkih zločina od 2011.

John Demjanjuk - zatvoren 2011. godine na pet godina zbog svog učešća u ubistvu više od 28.000 Jevreja u logoru smrti Sobibor, ali pušten na slobodu do žalbe i umro je slijedeće godine u 91. godini života.

Oskar Gröning - "Knjigovodja Aušvica", osuđen 2015. godine kao saučesnik u ubistvu 300.000 Jevreja. Nikada nije otišao u zatvor, umro je 2018. u dobi od 96 godina tokom žalbenog procesa.

Reinhold Hanning - bivši čuvar SS-a u Auschwitzu, osuđen za pomaganje u počinjenju masovnog ubistva u junu 2016., ali je umro godinu dana kasnije u dobi od 95 godina, a žalbe su još u toku.

Friedrich Karl Berger - bivši stražar u koncentracionom logoru Neuengamme, deportovan u Njemačku iz SAD-a u februaru 2021. godine u dobi od 95 godina. Njemački tužioci odustali su protiv njega i njegova trenutna sudbina je nepoznata, podsjeća BBC.

Josef S - osuđen na pet godina zatvora u junu 2022. zbog pomaganja u ubistvu više od 3.500 zatvorenika u koncentracionom logoru Sachsenhausen. Sa 101 godinom, on je najstarija osoba osuđena za ratne zločine iz nacističkog doba u Njemačkoj, ali zbog godina i lošeg zdravlja je malo vjerovatno da će provesti neko vrijeme u zatvoru