Genocid je zločin svih zločina. Pred Međunarodnim sudom UN-a (MNR) vladaloje  mračno raspoloženje nakmon što je Južna Afrika započela svoju raspravu, optužujući Izrael kako provodi genocid svojim napadima na Gazu.  Konvencija o genocidu iz 1948. godine obvezuje 153 člana UN-a da učine sve što je u njihovoj moći kako bi spriječili genocid.

Međunarodnom sudu obično trebaju godine za donošenje odluka o ovakvim predmetima. No, Južna Afrika zatražila je od suda obaveznu privremenu zaštitu. Ona se može poduzeti u roku od nekoliko dana ili sedmica kako bi se osiguralo da Gaza ne pretrpi daljnju štetu dok je slučaj pred sudom.

Sud je uveo privremene mjere u prošlim slučajevima optužnica za za genocid, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Mijanmar i, u novije vrijeme, Ukrajinu. Ni u jednom od ovih slučajeva optuženi – Srbija, vojna hunta u Mijanmaru i Rusija – nisu ispunili svoje obveze, podsjeća Mark Veller, profesor međunarodnog prava i ustavnih studija na Univerzitetu Cambridge, bivši UN-ov stručnjak za posredovanje i viši savjetnik za međunarodne mirovne pregovore.

Ovdje je situacija drugačija, smatra Veller. Izrael želi da se na njega gleda kao na pravnu državu koja dijeli vrijednosti Zapada. Izrael tvrdi da je u ratu samo s Hamasom, a ne s narodom Gaze. Njegovi su postupci, tvrdi, legitiman i nužan odgovor na zločine počinjene sedmog oktobra.

Prava bitka koja sada bjesni na sudu jest može li se izraelsko ponašanje smatrati podložnim konvenciji. To zabranjuje ubijanje, nanošenje teških tjelesnih ozljeda i stvaranje životnih uslova koji dovode do uništenja nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine u cijelosti ili djelomično.

Ključna pravna tačka je da li brutalna praksa nasilja dokazuje da je Izrael djelovao s posebnom namjerom da uništi palestinski narod u cijelosti ili djelomično. Konvencija zahtijeva dokazivanje takve namjere, a to je veoma teško dokazati, podsjeća Veller.

Slično tome, opseg patnje uzrokovane izraelskom navodno neselektivnom oružanom kampanjom sud će shvatiti kao okvirni znak da se može dogoditi genocid. To je preduslov za pružanje privremenih mjera zaštite.

Francis Boyle, advokat za ljudska prava i profesor na Univerzitetu Illinois koji je zastupao Bosnu i Hercegovinu protiv tadašnje Jugoslavije u postupku sličnom onom koji je Južna Afrika pokrenula protiv Izraela, smatra da Južna Afrika ima šansu dobiti ovaj slučaj a to bi onda značilo da se mora narediti Izraelu da prestane sa napadima na Gazu.

„Prema članu 1. obaveza je 153 zemlje pristupnice 'spriječiti' genocid. Primjera radi: kada sam 8. aprila 1993. od Tribunala dobio nalog protiv Jugoslavije, napustio sam veliku sudnicu i otišao u predvorje Palače mira. Svi mediji su bili tamo. Pokazao sam nalog suda i objasnio da je Sud utvrdio da se događa genocid i poziva na prekid i odustajanje. Tražio sam da, kao što sve države imaju obavezu spriječiti genocid, SAD i NATO izvrše vojnu akciju protiv Jugoslavije. Ni SAD ni NATO ni bilo koja druga zemlja neće ići u rat protiv Izraela. Ali moglo bi biti i drugih ozbiljnih posljedica“, kaže Boyle u razgovoru za inozemnje medije i tvrdi kako će Izrael sigurno presudu suda u Haagu, kao što je to činila i Miloševićeva Jugoslavije, ignorirati.

Boyle je, na pitanje treba li vjerovati u nepristrasnost 15 sudija suda u Haagu, kazao: „Predsjednica tribunala je Joan Donoghue, službenica američkog State Departmenta. Ona će biti tu da brani stajalište State Departmenta i iskoristit će predsjedničku moć da oblikuje zahtjeve u korist Izraela. Južnoafrička Republika je upravo imenovala vlastitog ad hoc suca. Na njemu je da spriječi Donoghue da sabotira proces.“