U periodici s početka prošlog stoljeća čitamo da se npr. neka država sterala na toj i toj obali, ili da se bašča sterala iza avlije, kasaba se sterala ispod kuće u dolini, šuma se sterala oko varoši, nad gradom se sterala gusta tama, i slično – gdje bismo danas prije upotrijebili glagol prostirati; iako i danas postoji raskorak oko toga da neko i dalje npr. stere haljine, neko širi veš, neko razastire ili prostire veš, itd. Postoji i fraza sterati kome put, u značenju pomagati mu u ostvarenju planova.

Iako dosta izgledaju slično, vjerovatno nikada sami od sebe ne bismo uvidjeli ili rekli da nama poznate riječi sirat (arapska) i sterati (bosanska) imaju međusobne veze, ali tu je dr. Almir Fatić s katedre za tefsir Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, od koga smo još prije ramazana saznali (a još detaljnije već s početka ramazana, kada je u kratkim medijskim tefsirskim poentama govorio o Fatihi i njenom šestom ajetu) – da je sirat (صِرَاط) iz veoma poznatog ajeta Ihdine siratel mustekim (اهْدِنَا الصِّرَاطَ الْمُسْتَقِيمَ) – Uputi nas na pravi (ispravni) put, povezan sa izrazom koji su stari Rimljani upotrebljavali za ravni popločani put, latinsko strata. Tako je slično i englesko street (ulica), a u komšiluku (susjedstvu) imamo stradun. Ne zaboravljamo, naravno, ni autostradu ili stradu kao saobraćajnu površinu koja označava cestu ili put, ili se koristi u metaforičnom smislu u nekom od srodnih značenja (ostat će nam u pamćenju urezana autostrada pakla...).

No, vratimo se našem steranju. Praindoevropski korijen *stere- označava širenje ili pružanje. Od ovoga je i (druga) strana, ali i zastor te prostirka (prostirati). Rječnička definicija prostirke označava je kao komad tkanine različitih oblika i boja kojim se zastiru podne površine (ćilimi, tepisi, deke i slično – pa baš stoga veza sa putem) ili je veže za sve ono čime se zastiru podovi (kojima se hodi). Naravno, kasnije je prostirka dobila i širu upotrebu i značenje. U direktnoj vezi s ovim je i svima poznata i nadasve popularna riječ estrada, što je prvobitno značilo dio sobe pokriven tepihom, kasnije kao podij, platforma, bina te preko toga priredba, muzički događaj  ili generalno javnost, javni događaj.

Osim spomenutih primjera za riječ sterati, frekventna je upotreba ove riječi danas npr. u pojmu sterana pita, odnosno polagana ili slagana pita, u slojevima. Zato je stratosfera, od stratum, što znači prekrivač, pokrivač ili sloj. Zato stratificirati znači uslojavati, ili stratifikacija označava naslaganost, slojevitost. S ovim je povezana i naša streha, pa zato pokrivamo kuću.

Naravno, sa svim ovim su povezane i naše riječi prostranstvo, prostran i prostor, pa u vezi s kur'anskim pojmom sirat (صِرَاط) ovdje se možemo prisjetiti i dijela ajeta „Gdje god se okrenete, tamo je Lice Allahovo“ (فَأَيْنَمَا تُوَلُّوا فَثَمَّ وَجْهُ اللَّهِ) (up. Ku'ran, 2: 115).

Interesantno je da naša imenica prostirka i glagol prostirati imaju engleski ekvivalent u glagolu prostrate sa doslovnim značenjem prostrti se, odnosno pasti ničice, pokloniti se licem prema zemlji (kao pasti na sedždu), biti u poniznosti odnosno ležati ravno. Prostration je na engleskom sedžda. Nije teško povezati pravi (ispravni) put i sedždu.

U Kur'anu se riječ sirat (صِرَاط) navodi četrdeset i pet puta, i uvijek označava put ili stazu u smislu načina pristupa života i vjerovanja ili u smislu nečijeg životnog opredjeljenja (načina življenja, npr. put koji vodi u pakao u odnosu na pravi ili ispravni put kao Allahov put), a nama je najpoznatija ova riječ, kako smo već istakli, kao dio šestog ajeta prve kur'anske sure – sure Fatiha: Uputi nas na pravi (ispravni i ustrajni) put. (Kur'an, 1: 6) 

Ko traži Uputu, dobit će je, a Allah upućuje onoga koga On hoće.

فَأَيْنَ تَذْهَبُونَ

إِنْ هُوَ إِلَّا ذِكْرٌ لِلْعَالَمِينَ

لِمَنْ شَاءَ مِنْكُمْ أَنْ يَسْتَقِيمَ

وَمَا تَشَاءُونَ إِلَّا أَنْ يَشَاءَ اللَّهُ رَبُّ الْعَالَمِينَ

Pa kuda onda idete?

Zaista, on je (Kur'an) samo pouka/opomena/podsjećanje svjetovima.

Onome od vas koji hoće da je na pravom putu (da je ispravan/da je čestit).

A vi ne možete ništa htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova, neće!

(Kur'an, 81: 26–29)