Trenutno postoje 33 megagrada širom svijeta. Tokio (37,3 miliona), Delhi (32,3 miliona), Šangaj (28,7 miliona), Daka (22,6 miliona), Sao Paulo (22,5 miliona) i Meksiko Siti (22,1 milion) vode kao najmnogoljudniji gradovi. Do 2050. godine, još 14 gradova će se pridružiti njihovim redovima, sa ukupnim porastom stanovništva od oko 213 miliona ljudi. Novi poredak će tada biti Delhi (49,6 miliona), Daka (34,6 miliona), Tokio (32,6 miliona), Kairo (32,6 miliona) i Mumbai (32,4 miliona).
Pored porasta broja ljudi koji žive u ovim gradovima, zemlje će vjerovatno doživjeti ekonomski rast. Prema AXA-i, očekuje se da će Manila na Filipinima i Bangalore u Indiji ostvariti rast BDP-a od blizu 150% do kraja decenije.
Afrika trenutno ima tri megagrada: Kairo u Egiptu, Kinšasu u Demokratskoj Republici Kongo i Lagos u Nigeriji. Do 2050. godine kontinent će imati još četiri: Dar es Salaam u Tanzaniji, Najrobi u Keniji, Kartum u Sudanu i Luandu u Angoli. Afrika je također jedina svetska regija za koju se očekuje da će i dalje imati snažan rast broja stanovnika do kraja vjeka, prema Pew Research Center, dok će stope rasta svih ostalih regiona početi da opadaju.
Megagradovi su ekonomske elektrane koje mogu pružiti nove mogućnosti, poslove i usluge milionima ljudi. U isto vrijeme, kada se loše upravlja, brza urbanizacija može opteretiti gradsku infrastrukturu i javne objekte jer su resursi koji su nekada bili namijenjeni mnogo manjem broju ljudi odjednom nedostatni.
