Društvo | 08.08.2023.

Najviše iz Türkiye

“Dan otvorenih vrata” u Muzeju “Alija Izetbegović” u Sarajevu: Posjetioci dolaze iz svih dijelova svijeta

Halima Husić, naučna saradnica Muzeja “Alija Izetbegović”, izjavila je da su najčešći posjetioci ove ustanove strani gosti. “Imamo dnevno oko stotinu do dvije stotine posjetilaca, najviše iz Türkiye, ali i drugih zemalja. Kada nije vrijeme ljetnog raspusta naši najčešći posjetioci su učenici osnovnih i srednjih škola”, kazala je Husić.

R. I.

Povodom obilježavanja 98 godina od rođenja prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, Javna ustanova Muzej “Alija Izetbegović” organizira “Dan otvorenih vrata”.

Kako su kazali iz ove ustanove, posjetioci imaju priliku upoznati se sa muzejskim postavkama od 09.00 do 17.00 sati, a tokom trajanja “Dana otvorenih vrata” ulaz je besplatan.

Svake godine Muzej “Alija Izetbegović” posjeti veliki broj gostiju iz BiH, ali i drugih država, a tako je bilo i danas na dan rođenja prvog predsjednika RBiH.

Halima Husić, naučna saradnica Muzeja “Alija Izetbegović”, izjavila je da su najčešći posjetioci ove ustanove strani gosti.

“Imamo dnevno oko stotinu do dvije stotine posjetilaca, najviše iz Türkiye, ali i drugih zemalja. Kada nije vrijeme ljetnog raspusta naši najčešći posjetioci su učenici osnovnih i srednjih škola”, kazala je Husić te dodala:

“Za učenike osnovnih i srednjih škola imamo uvijek neke aktivnosti, radionice, vođenje kroz muzejsku postavku, dok za studente trenutno imamo javni poziv za ljetnu školu diplomatije koja je u septembru i javni poziv za najbolji video materijal o prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću koji je također otvoren do kraja mjeseca augusta”, rekla je Husić.

Istakla je da se posjetioci Muzeja “Alija Izetbegović” žele upoznati o mnogim zanimljivim detaljima iz života i djela prvog predsjednika RBiH.

“Posjetioci najviše tragaju za intelektualnom ostavštinom predsjednika Izetbegovića. Njegove knjige i njegova djela su ono prvo što traže u Muzeju, ali također traže da nauče i saznaju više o njegovoj ulozi kao predsjednika Predsjedništva RBiH, kako je to bilo biti predsjednik BiH, voditi Armiju RBiH, predvoditi diplomatske borbe za mir u BiH, po čemu je on bio poznat širom svijeta”, kazala je Husić.

Pozvala je građane da na “Dan otvorenih vrata” posjete Muzej “Alija Izetbegović” i pogledaju zanimljive muzejske postavke koje govore o liku i djelu prvog predsjednika RBiH.

Inače, na današnji dan obilježava se 98 godina od rođenja prvog demokratski izabranog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik Predsjedništva međunarodno priznate RBiH i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH 1992-1995.

Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na Šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, za vrijeme bivše SFR Jugoslavije dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, Sarajevskom procesu, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora 1983. godine.

Alija Izetbegović je utemeljitelj Stranke demokratske akcije (SDA) i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao prvi predsjednik Stranke. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva RBiH.

U uvjetima raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, proglašenja nezavisnosti njenih republika, gomilanja oružja i ljudstva nekadašnje JNA u BiH, Izetbegović je bio jedan od pobornika referenduma o nezavisnosti BiH. Na referendum, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, izašlo je oko 64 posto građana BiH s pravom glasa, među kojima se 99 posto izjasnilo za nezavisnost BiH, nakon čega je u Skupštini RBiH usvojena Deklaracija o nezavisnosti i uslijedilo međunarodno priznanje BiH.

U turbulentnom vremenu početkom 1990-ih godina, Izetbegović je učestvovao u svim aktivnostima i razgovorima s ciljem očuvanja mira u BiH.

U najtežim vremenima agresije na BiH od bivše JNA i paravojnih srpskih jedinica, opsade glavnog grada Sarajeva, Izetbegović je ostao u zemlji, zajedno sa svojim narodom, a vrlo često se i sam nalazio u životnoj opasnosti.

Bio je učesnik mirovnih pregovora u američkom Daytonu 1995. godine, koji su rezultirali potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen četverogodišnji rat u BiH. “Ovo nije pravedan mir. Ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići”, izjavio je Alija Izetbegović netom nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Alija Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika, a islam i stanje islamskih naroda bili su u fokusu njegove pažnje. Najpoznatija djela su “Islamska deklaracija”, “Islam između Istoka i Zapada”, “Moj bijeg u slobodu”... Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada za rad na promicanju demokratije, mira i islama.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Gradonačelnik Nikšića u skandaloznom govoru mržnje prijetio Crnogorcima: Ako nismo braća, završićete kao Turci

Narod koji izgubi smisao i osjećaj za zajednicu ne može živjeti

Knjiga o Bošnjacima i hadžu koja će postati klasik 

Kurban-Bajram – veliki treptaj duše, islamske