Donja Zgošća je srednjobosansko selo u općini Kakanj. Godine 1879. u Zgošći (Gošća) popisano je 77 muhamedanaca, 4 grko-istočnjaka i 49 rimokatolika; godine 1885. (Dolnja Zgošća) – 108 muhamedanaca, 5 istočno-pravoslavnih i 38 rimokatolika; godine 1910. – 138 muhamedanaca, 89 rimokatolika i 13 srpsko-pravoslavnih. Godine 1991. u Zgošći je popisano 666 Muslimana, 209 Srba, 60 Hrvata, 23 Jugoslavena i 2 ostala.
Do prije jednog stoljeća u Donjoj Zgošći, na lokalitetu Crkvina, nalazila se nekropola sa 14 stećaka. Među stećcima nalazio se i jedan nadgrobni spomenik u obliku osmostranog stuba, koji u gornjem dijelu prelazi u četverostranu prizmu. Prenesen je u vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Na stubu se nalaze ostaci oštećenog natpisa ispisanog bosančicom. Nadgrobni spomenik Đoko Mazalić definirao je nišanom. Šefik Bešlagić, na osnovu kršćanskih simbola ribe i čaše koji se nalaze na stubu, spomenik je definirao "hrišćanskim nišanom".
Po mišljenju Ćire Truhelke, natpis je sadržavao sljedeći tekst: „Sie leži Stjepan 'ban' bosans'(ski] i brat' mu Bogdan i Dragiša [i] knez' Bakula i knez' Stank[o] i Tvrt'ko s druži (no(m) Radi se o natpisu koji je, zbog oštećenja, bilo vrlo teško pročitati.
Po mišljenju Marka Vege, "Truhelkine kombinacije ne mogu doći u obzir i zbog toga što ban Stjepan Kotromanić nije imao braću s pomenutim imenima.'
Vego informira da je natpis "skoro nečitljiv" i da je od njega ostalo: B... Dragiša... b(rat) nj[ega] g[ospo]d [in ] si... l[eži] ... Bana (ban?)....
Imajući u vidu da jedinstveni bosanskohercegovački ojkonim Zgošća nije slavenski te da je s velikom vjerovatnoćom gotskoga porijekla, najvjerovatnije nastao od gotskog antroponima *Sag-gast – osnova Sag- prema got. Sag-ildu-s m "kgl. Beamter," + got- gast-s - nije isključeno da je i Dragiša ustvari got. antroponim Drigisa m, potvrđen na tlu Moesie inferior. S tim u vezi može biti i orijentacija zgošćanskih stećaka, koja nije katolička ni pravoslavna. Stećci su bili orijentirani u pravcima "J–JI, J, JI I J – JZ.
Dilemu da li je obelisk iz Zgošće muslimanski nišan, kako je smatrao Đoko Mazalić, ili je "Kršćanski nišan", kako piše Šefik Bešlagić, u znatnoj mjeri razrješavaju najstariji seldžučki nišani, čiji se oblici i ornamentika ukrštaju s oblikom i ornamentikom obeliska iz Zgošće. Najstariji seldžučki nišani iz Ahlata u Maloj Aziji u potpunosti odgovaraju zgošćanskom obelisku.
Obelisk iz Zgošće nastao je pod utjecajem seldžučkih nišana.
(Ibrahim Pašić, Od stećka do nišana u BiH, BZK Preporod, Sarajevo, 2017)
