„Biser mora“ jedno je od najvećih kuharskih takmičenja te jedan od najistaknutijih gastrofestivala u ovom dijelu Evrope. Takmičenje se održava na otoku Braču, u Hrvatskoj, a njega organizira Turistička zajednica Grada Splita. O koliko ozbiljnom takmičenju se radi, najbolje govori podatak da je ovogodišnji „Biser mora“ okupio više od 350 kuhara iz 25 zemalja svijeta koji su došli da pokažu svoje kuharsko umijeće. Jedan jedini predstavnik Bosne i Hercegovine na ovom izuzetno bitnom događaju bio je mladi Sarajlija Sedad Dželilović, koji je u ovako teškoj konkurenciji uspio osvojiti čak tri nagrade, i to u sve tri kategorije u kojima se takmičio.

Ovaj 24-godišnjak završio je Ugostiteljsko-turističku školu u Sarajevu, gdje je stekao zvanje kuhara tehnologa. Iako su mu tek 24 godine, iza sebe već ima pozamašno profesionalno iskustvo u svom zanatu koje se trudi svakoga dana unapređivati, a čega su, između ostalog, dokaz i nagrade osvojene na „Biseru mora 2023“.

„'Biser mora 2023' jedno je od najvećih takmičenja kuhara i konobara srednjih ugostiteljsko-turističkih škola u Jugoistočnoj Evropi. Održava se već 18. put i ugostilo je više od 300 kuhara iz preko 25 zemalja svijeta. Ja sam imao, hajmo tako reći, tu sreću da jedini predstavljam BiH u kategoriji 'kuhar profesionalac'. Takmičio sam se u tri kategorije – jelo od janjetine, tjestenina i desert. Sudije iz 18 zemalja su ocjenjivale jela, tj. njihov ukus, dekoraciju, otpad, higijenu i inovaciju i, eto, po njihovom sudu, dobio sam ove tri medalje, dva srebra i jednu bronzu“, govori nam za Stav Sedad Dželilović.

Naše slastičarstvo jedno od najboljih

Još u prošlom razgovoru koji je vodio za Stav početkom ove godine mladi kuhar iz Sarajeva naglasio je da je njegov profesionalni početak, kao i profesionalni početak svih drugih ljudi, težak, ali da se u kulinarstvu toj težini dodaje i velika odgovornost te predanost poslu.

„Kada govorim o svom zanatu i napredovanju u poslu, uvijek nekako krenem od tog restorana 'Čenga' na Ilidži. Tamo je sve počelo i tu sam dosta toga naučio. Uvijek spomenem i vrhunskog majstora italijanske kuhinje koji mi je otkrivao tajne kuharstva, posebno tajne velike kulinarske tradicije kao što je italijanska. Od restorana 'Čenga' do danas promijenio sam još nekoliko kuhinja u kojima sam radio i svaka od njih doprinijela je da postanem ono što sam danas. I, naravno, svaki novi dan, svako novo iskustvo doprinijet će tome da moje znanje bude još veće. Čovjek koji zaista ima ambiciju uvijek će pronaći način da nešto novo nauči, a jedino je to put do uspjeha bez obzira na to čime se bavite“, ukratko je objasnio da su ga sva dosadašnja poslovna iskustva te jaka želja za učenjem doveli do pozicije jednog od najboljih kuhara Starog kontinenta.

S obzirom na to da je na prethodno spomenutom takmičenju dobio srebrenu medalju za jelo od janjetine i desert te bronzano odličje za tjesteninu, pitali smo ga u kojem od ovih jela bh. kulinarstvo „najjače“.

„Zasigurno mogu reći da smo jedna od najboljih kuhinja svijeta, pogotovo naše slastičarstvo. Kada odem u neku od zemalja regije, prvo pitanje koje mi ljudi postavljaju jeste da li sam ponio bosansku baklavu, hurmašicu, tulumbu ili tufahiju. Baš se i nedavno to desilo na Braču na takmičenju 'Biser mora'. Znaju nas po kuhinji od koje se osoba može najesti, ali i po kuhinji, što je još bitnije, koja je jako zdrava. Naša se gotovo sva jela temelje na kuhanju. Tu imamo hadžijski i sitni ćevap, sogandolmu, punjene paprike... Jako malo imamo jela koja se brzo spremaju, koja mogu na ovaj ili onaj način nanijeti štetu našem zdravstvenom stanju“, dodao je on.

Ima hljeba od kuharstva

Uprkos kvalitetu naše kuhinje, Sedad Dželilović nam govori da se ne možemo baš pohvaliti stanjem u ugostiteljstvu.

„Ugostiteljstvo u BiH je zaista na niskim granama najviše iz razloga što sada ugostiteljske objekte otvaraju osobe koje nikada u životu nisu radile u ugostiteljstvu. Pomjerimo li se samo malkice dalje, tj. pređemo li samo hrvatsku granicu, mogu sa sigurnošću reći da su barem deset godina ispred nas kako s trendovima, tako i sa svim ostalim. Nažalost, malo je ostalo pravih ugostitelja u našoj domovini“, njegova je tvrdnja.

Na našem tržištu rada došlo je do evidentnih mijena u odnosu na situaciju od prije nekoliko godina. Sve je više nezaposlenih visokoobrazovanih ljudi, dok smo u ozbiljnom deficitu sa zanatlijama. Iako mnogi danas kulinarstvo smatraju nekim vidom umjetnosti, tradicionalnom kategorizacijom on i dalje spada u zanate, a za ovim zanatlijama, kaže Dželilović, vape kako domaći, tako i strani restorani.

„Ne samo u BiH, diljem Balkana, Evrope, pa i širom svijeta ogromna je potražnja za pravim kuharom. Priča da samo u BiH nedostaje radnika jedan je veliki medijski spin. Otiđite preko granice, u bilo koju državu, i pitajte nedostaje li njima. Sigurno 40 posto više nego nama! Mnogi mi često postave jedno simpatično konstruirano pitanje: 'Ima li u BiH od kuharstva hljeba?' Ja im kažem: naravno da za prave kuhare ima, ali i za pravo osoblje koje radi u kuhinji. Ugostiteljstvo je zasigurno naporno, ali i još sigurnije isplativo“, kategoričan je ovaj višestruko nagrađivani kuhar.

Zbog velikog odlaska ovog kadra na rad u inozemstvu, kaže da su dosta i povećane plate radnicima u BiH.

„Plate kuhara se kreću od 1.200 do 4.000 KM. Ko hoće da radi, definitivno ima posla. Svi oni mladi ljudi koji završavaju svoje osnovno obrazovanje i razmišljaju da krenu ovim putem od mene imaju sve preporuke. Bitno je samo da žele raditi, truditi se, učiti i konstantno napredovati. Kako rekoh, naporno jeste, ali se i isplati“, njegov je zaključak.