Američki izbori, čak i bez prisustva Donalda Trumpa, gotovo uvijek stvaraju konflikt. Razlog tome leži u činjenici da je Amerika predsjednička demokratija u kojoj osoba s najviše glasova ne mora nužno pobijediti, naglašava se u novom izdanju Uglednog "The Economista". Također, dvomjesečni period između glasanja i potvrde rezultata u Kongresu jedan je od najdužih na svijetu. Zbog te složenosti često dolazi do pravnih izazova koji samo dodatno kompliciraju situaciju.
"Američki izbori zahtijevaju strpljenje i povjerenje, no nažalost, Amerika se nalazi na dnu liste G7 po povjerenju u sudstvo i uvjerenju da su izbori pošteni," piše "The Economist".
Na to se nadovezuje Donald Trump, nastavljaju u svojem članku. Naime, tokom nedavne debate u Philadelphiji, bivši predsjednik ponovio je svoju neosnovanu tvrdnju da su izbori 2020. godine ukradeni, tvrdnju koju podržava gotovo 70% republikanskih glasača.
"On i njegova stranka se pripremaju za postizbornu borbu po drugi put," primjećuje "The Economist", naglašavajući da obje strane smatraju da bi pobjeda suprotnog tabora ugrozila američku demokratiju. Trumpu su ulozi veći nego ikada jer bi mogao završiti u zatvoru ako izgubi.
Ako izbori budu tijesni, moguće su tri scenarija prema ovoj analizi.
Prvi, vrlo malo vjerovatan, je da Kamala Harris i Trump budu izjednačeni u elektorskom kolegiju, što bi značilo da će predsjednika birati Zastupnički dom. "U tom slučaju, iako Harris može osvojiti većinu glasova, Trump bi vjerovatno postao predsjednik," ističe "The Economist", dodajući da bi to bilo legitimno prema pravilima, ali bi izazvalo bijes demokrata.
Drugi scenarij je Trumpova pobjeda, nakon čega bi demokrati mogli podnijeti pravne tužbe u ključnim državama. Ako slučajevi dospiju na Vrhovni sud, gdje su tri sudije imenovane od strane Trumpa, teško bi bilo uvjeriti Harrisine pristalice u nepristrasnost odluka. Ipak, najvjerovatniji ishod, prema "The Economistu", je da bi Harris priznala poraz, čime bi oslabili bilo kakvi pravni izazovi demokrata.
Treći i najkompleksniji scenarij je Harrisina pobjeda. Trumpov tabor već je unaprijed pokrenuo preko 100 tužbi vezanih za izbore u ključnim državama, stvarajući pravni trag u pripremi za osporavanje rezultata. "Kao pravna strategija, to bi vjerovatno opet propalo, kao što se dogodilo 2020. godine," piše "The Economist". Iako bi sudovi vjerovatno odbacili takve slučajeve, pokretanje teorija zavjere moglo bi politički uspjeti. Republikanska stranka, koja se sve više oslanja na Trumpa, mogla bi doprinijeti širenju mita o ukradenim izborima, što bi moglo izazvati političko nasilje.
U konačnici, "iako će Amerika 2025. godine doživjeti mirnu tranziciju vlasti, degradacija demokratije će se nastaviti," upozorava "The Economist".
